Želite otići raditi u Njemačku? Ovo je 10 stvari koje biste o tome trebali znati

Njemački sindikalci objavili su brošuru u kojoj donose korisne savjete svima koji žele doći raditi u njihovu zemlju, ne bi li spriječili mogućnost da ih poslodavci iskorištavaju.

Pročitajte i ovo Njemačka Starica nadmudrila prevarante: U zatvoru završio 19-godišnji Srbin Iza svega je Rusija? Njemački ministar o oštećenom podvodnom kablu: "Nitko ne vjeruje da se radi o nezgodi"

Savez njemačkih sindikata (krovni savez osam vodećih sindikata u Njemačkoj), zagrebačka Zaklada Friedrich Ebert te Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj izdali su nedavno brošuru "Zaštiti se znanjem! Sve što morate znati za uspješan rad u Njemačkoj". Annelie Buntenbach, članica Savezne uprave Saveza sindikata Njemačke, u uvodu je istaknula kako je od 1. srpnja 2015. godine i za građanke i građane Hrvatske na snazi potpuna sloboda kretanja u većini zemalja Europske unije, pa tako i zapošljavanja.

Ne bi li spriječili mogućnost da poslodavci iskorištavaju radnike iz Hrvatske, bilo zbog njihova nepoznavanja njemačkih propisa bilo zbog eventualno manjkavog znanja jezika, odlučili su izraditi ovu brošuru te u njoj navesti što sve treba znati prije odlaska u Njemačku te nakon dolaska u tu zemlju i uključenja na tržište rada.

Brošura je nedavno predstavljena i u Kući ljudskih prava u Zagrebu, kada je istaknuto kako je u zadnjih desetak godina iz Hrvatske emigriralo više od 110.000 osoba, a samo od početka gospodarske krize (2009.) više od 80.000. Gotovo 40 posto iseljenih vide Njemačku kao obećanu zemlju pa se tako u zadnjih pet godina broj zaposlenih Hrvata u Njemačkoj povećao za 45,8 posto, pokazuju statistike, rečeno je na predstavljanju.

Donosimo vam sažeti prikaz savjeta za one koji odluče radnu sreću okušati u Njemačkoj.

1. Što trebate znati prije nego što otputujete?

Za boravak do tri mjeseca dostatna je važeća osobna iskaznica ili putovnica. Ako ostajete duže od 6 mjeseci, morate dokazati da i dalje tražite posao kao i da postoje osnovani izgledi da ćete ga dobiti. To ćete dokazati prilaganjem molbi i tekstova natječaja za radno mjesto na koje ste se prijavljivali, a trebate čuvati i odgovore dobivene od poslodavaca.

Neovisno o tome, po dolasku u Njemačku morate se prijaviti u roku od sedam dana, posebice ako se uselite u stan.

2. Je li nužno dobro znati njemački?

Najbolje mogućnosti imate ako znate njemački jezik. Morate biti u stanju sporazumjeti se s poslodavcem, kolegama i javnim službama. Često poslodavci traže da potpišete neke dokumente - nemojte to učiniti ako ne razumijete što piše! Kvalitetno radno mjesto možete naći samo ako govorite njemački.

Savjetuje se da tečaj njemačkog završite u Hrvatskoj, jer je to financijski povoljnije od onih u Njemačkoj, ali ako ipak odlučite tečaj pohađati u toj zemlji, dobar standard nude tamošnja pučka veleučilišta.

3. Koje dokumente morate ponijeti?

Važno je imati putovnicu ili osobnu iskaznicu, jer vam one trebaju za prijavu boravka; tu je potom i europska iskaznica zdravstvenog osiguranja, koju je moguće dobiti kod HZZO-a. Temeljem zdravstvene iskaznice možete dobiti besplatnu liječničku uslugu u bolnici ili ambulanti. Treba pritom imati na umu da iskaznica ne pokriva sve usluge već samo hitne slučajeve i liječenje koje se ne može odgoditi.

Uz to, valja imati sa sobom i vozačku dozvolu, rodni list, svjedodžbu s dokazom o školskoj spremi/završenom strukovnom obrazovanju/diplomu sveučilišta, kao i pregled studiranih predmeta i broj nastavnih sati.

Dokumenti moraju biti prevedeni na njemački i ovjereni tzv. Apostilleom (nadovjerom) u Hrvatskoj, kako bi se mogli upotrijebiti u inozemstvu. 

4. Kako tražiti posao?

Posao možete tražiti već u Hrvatskoj, i to preko EURES-a, mreže koja povezuje javne zavode za zapošljavanje svih država članica Europske unije. Ako ste se kao nezaposlena osoba prijavili na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, i primate novčanu naknadu, tu naknadu možete određeno vrijeme primati i u Njemačkoj. Za to morate u Hrvatskoj biti prijavljeni najmanje 4 tjedna na HZZ-u kao nezaposlena osoba te najkasnije u roku od 7 dana nakon odlaska iz Hrvatske javiti se nadležnoj agenciji za rad (Arbeitsagentur) u Njemačkoj i predočiti obrazac U2, koji ste prethodno zatražili u HZZ-u.

U tom slučaju HZZ će isplatiti vašu novčanu naknadu za tri mjeseca od datuma odlaska iz Hrvatske na vaš bankovni račun u RH, a isplate se mogu produžiti na najviše 6 mjeseci.

5. Što ako posao tražite preko posredničke agencije?

Posao možete tražiti iz Hrvatske i putem posredničke agencije, no pritom trebate biti posebno oprezni jer postoje i neozbiljne agencije, koje nude posao, dobru plaću i smještaj, te zauzvrat traže novac, ali kad dođete u Njemačku smještaj bude loš, radno vrijeme vam može biti i 10-12 sati dnevno, a pritom možete i ne primati plaću, već samo akontacije. Kako je istaknuto u brošuri, na koncu biste mogli i saznati da niste ni prijavljeni, ali da je na vaše ime prijavljen obrt pa sada imate dugove prema poreznoj upravi.

Ozbiljne agencije su one koje su upisane u Registar poslovnih subjekata pri HGK-u. Nadalje, valja se čuvati i posrednika koji traže novac unaprijed, onih koji kažu da imate dugovanje prema njemu temeljem ishođenja potrebnih dokumenata koje je za vas obavio, onih koji vam ne omogućavaju izravan kontakt s poslodavcem, koji vam ne daju ugovor o radu ni informaciju o vrsti posla koji trebate obavljati te onih koji vam ne pružaju precizne informacije o smještaju i prehrani.

Što se njemačkih posredničkih tvrtki tiče, one mogu tražiti naknadu za svoje djelovanje, ali ne smiju tražiti predujam.

6. Što ako želite raditi sezonski?

Sezonski rad dopušten je najduže u trajanju od 6 mjeseci u kalendarskim godinama, i to u sljedećim granama gospodarstva: poljoprivreda i šumarstvo, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, prerada voća i povrća te pilane.

Prije odlaska morate biti sigurni imate li organizirani smještaj te koliko će vas on koštati. Nadalje, pažljivo pročitajte ugovor o radu. Često je navedena satnica, ali vaša zarada ipak će ovisiti količini rada (tzv. akordna plaća, po učinku), što je određeno dodatkom ugovoru, ali sporazumom o akordnoj plaći ona ne smije biti određena kao niža od zakonske minimalne plaće.

Za poljoprivredu i šumarstvo minimalna plaća u istočnoj Njemačkoj i Berlinu lani je bila 7,90 eura po satu, a za zapadnu Njemačku 8 eura. U ovoj će se godini na početku to povećati na 8,60 eura za cijelu Njemačku, a od 1. studenoga iznosit će 9,10 eura po satu. Stoga redovito bilježite odrađene sate i evidentirajte svoj rad.

7. Imate ponudu za rad u Njemačkoj, što sada?

Poslodavac vam mora dati precizne informacije o radu - koje je vaše radno vrijeme, kolika će biti plaća, itd. Morate dobiti pisani ugovor o radu, koji ćete potpisati u Hrvatskoj prije odlaska ili najkasnije pri dolasku u Njemačku. Poslodavac nema obvezu prevesti vam ga na hrvatski: ako ne znate dovoljno jezik, neka vam netko prevede i objasni. Ključno je ne potpisivati nešto što ne razumijete.

Provjerite s poslodavcem trebate li sami platiti trošak prijevoza do Njemačke, kao i hoćete li tamo imati smještaj i hranu te tko će to platiti. Naime, radnici nerijetko krajem mjeseca saznaju kako im je poslodavac velik dio zarađene plaće odbio za smještaj. Postoje pravila koliko vam poslodavac ima pravo opravdano odbiti za smještaj i prehranu, o čemu se valja raspitati u savjetovalištu za radnike.

8. Što trebate znati ako želite samostalno raditi u Njemačkoj?

Za neka se zanimanja osnivanje obrta dopušta samo ako možete predočiti diplomu o položenom majstorskom ispitu (npr. zidar, stolar, krovopokrivač, vodoinstalater...). Takvu diplomu izdaje Hrvatska obrtnička komora u skladu s europskim direktivama. Ona mora biti prevedena na njemački te potom ovjerena tzv. Apostilleom u Hrvatskoj, da bi se mogla koristiti u inozemstvu. Za prijavu obrta nije potrebno znanje njemačkog jezika, ali bez toga teško ćete moći voditi posao.

9. Što prvo učiniti kad stignete u Njemačku?

U prvom tjednu nakon dolaska trebate se prijaviti u uredu za prijavu građana, za što vam treba putovnica ili osobna iskaznica. Ondje ćete dobiti potvrdu o prijavi: pažljivo je čuvajte, taj ćete dokument trebati predočiti svim tijelima te zdravstvenom osiguranju u Njemačkoj.

Ako u inozemstvu boravite na određeno vrijeme duže od godinu dana, a najduže pet godina, dužni ste o tome obavijestiti hrvatski MUP ili hrvatsko veleposlanstvo u Njemačkoj. Ako primate socijalnu pomoć ili naknadu za nezaposlene, možete biti oslobođeni plaćanja doprinosa. To trebate zatražiti u uredu za socijalni rad (Sozialamt) ili zavodu za zapošljavanje (Jobcenter).

10. Počeli ste raditi, na što sada trebate paziti?

Kad dobijete svoj primjerak ugovora o radu, koji vam poslodavac mora dati najkasnije mjesec dana nakon početka rada, pripazite da sadržava sljedeće: ime i adresu poslodavca i radnika; početak i trajanje zaposlenja; vrsta djelatnosti i opis vaših zadataka; mjesto rada; visina plaće (u pravilu u bruto iznosu); radno vrijeme; godišnji odmor; rokovi raskidanja radnog odnosa; napomena o kolektivnim ugovorima ili ostalim sporazumima koji se mogu primijeniti na radni odnos.

Plaća mora biti isplaćena najkasnije sredinom sljedećeg mjeseca i doznačuje se na bankovni sačun. Za njegovo otvaranje treba vam kopija osobne iskaznice i potvrde o prijavi boravka u Njemačkoj. U Njemačkoj su na snazi minimalne plaće - poslodavac vam ni u kojem slučaju ne smije isplatiti manje od važećeg minimalca. Općenito, minimalac je iznosio 8,50 eura bruto po satu, što je od 1. siječnja ove godine povećano na 8,84 eura, ali mnoge privredne grane kolektivnim ugovorima određuju više minimalce.

Probni rad bez ugovora je dopušten, ali ne duže od tjedan dana. Također, niste dužni raditi probno bez plaće.

Radno vrijeme smije trajati dnevno najviše 8 sati, a tjedno najviše 48 sati. Može se produžiti na 10 sati dnevno samo ako unutar 6 mjeseci dnevno radno vrijeme ne prelazi prosječnih 8 sati. Radnim vremenom se smatra svaki sat u kojem ste na raspolaganju poslodavcu, kao i eventualna pripravnost. Zapisujte svaki dan vaše odrađene sate i zatražite da vam evidenciju ovjeri nadređeni ili neki drugi svjedok.

Zdravstveno osiguranje odabirete sami. Poslodavac vas u načelu može i sam prijaviti, ali vas mora pitati u koje zdravstveno osiguranje želite biti prijavljeni. Iskaznicu dobijete poštom otprilike mjesec dana nakon prijave, a dotad koristite broj zdravstvenog.

Na mirovinsko osiguranje prijavljuje vas poslodavac i potom dobivate broj mirovinskog, koji također trebate pažljivo čuvati. Broj vam ostaje jednak i ako promijenite poslodavca. Kad se vratite u Hrvatsku, morate ponijeti dokumente njemačkog mirovinskog te ih predočiti hrvatskom mirovinskom osiguranju, što je važno jer se uplaćeni mirovinski doprinosi i radno vrijeme u Njemačkoj priznaju u Hrvatskoj.

Ako se razbolite, a radili ste kod nekog poslodavca duže od 4 tjedna, u slučaju bolesti do 6 tjedana dobit ćete punu plaću. Da biste ostvarili to pravo, trebate donijeti potvrdu liječnika o bolovanju, i to odmah. Nepravodobno uručena potvrda o bolovanju može biti razlog za otkaz. Bolovanje morate prijaviti i svom zdravstvenom osiguranju.

Otkaz možete dobiti i tijekom bolovanja, ali tijekom trudnoće i do isteka četvrtog mjeseca nakon poroda - ne. Od primitka otkaza, imate tri tjedna za žalbu nadležnom radnom sudu. U protivnom će otkaz biti valjan, neovisno o tome je li sadržajno ispravan.