Neki ne žele posao, a ubiru naknadu sa Zavoda

Uz 264 tisuće nezaposlenih, na Zavodu za zapošljavanje poduzetnici imaju problema s pronalaskom radnika. Građevinske tvrtke koje se polako oporavljaju i dobivaju poslove ne mogu naći radnike, a na Zavodu je 25 tisuća nezaposlenih građevinara. No, žale se i drugi poduzetnici, traže radnike, koji se jave na natječaj samo kako bi zadržali pravo na naknadu sa Zavoda.

Pročitajte i ovo Oštre poruke Izmjene zakona ujedinile sindikate i poslodavce: "Zajedno ćemo pritisnuti Vladu'' Iskustvo iseljenika ''ŽALOSNO'' Slušao ''naše ljude'' kako na njemačkom birou smišljaju izgovore da odbiju posao

Poduzetnik Dominik Rendulić jedan je od takvih nesuđenih poslodavaca.

'S burze dođu onda nam nekad kažu: 'Došli smo samo da kažemo kad zovu da smo bili, da smo se javili', i takve stvari', opisao je Rendulić jedan od razgovora za Dnevnik Nove TV.

Grčić: Smanjenje nezaposlenosti je efekt gospodarskog oporavka

S druge strane, krajem svibnja na Zavodu za zapošljavanje bilo je čak 25 tisuća osoba građevinskih i srodnih zanimanjima. Građevinar Dragan Martinović s kojim smo također pričali radnike pronalazi među Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.

'Osim iz dijela hrvatskog naroda iz Bosne i recimo Zagorja, vrlo je malo ljudi angažirano iz drugih krajeva Hrvatske u građevini. Rijetko tko to voli raditi, tu samo najjači opstaju, i najuporniji', kaže nam Martinović. Nitko neće ni plesti namještaj, žali nam se jedan pulski poduzetnik. Narudžbe stižu iz cijelog svijeta, od Kazahstana do Jordana, ali nema dovoljno ljudi za proizvesti naručeno.

'Samo za Hrvatsku da radimo treba nam sto ljudi. Bez da pričamo uopće o izvozu. Ja kad sam dva put objavio natječaj nitko se nije javio', kaže proizvođač pletenog namještaja Amir Adžikić. 'Tako da sam ove godine ja doslovno otkazao narudžbe za neke hotelske kuće iz Dubrovnika. To su milijunske cifre, ali ja ne mogu proizvesti', dodao je.

90 posto Hrvata želi posao u Europi, ali ne šalju prijave

Ističe da bi, kada bi mu država pomogla u obrazovanju radnika, za potrebe izvoza mogao otvoriti i 1000 novih radnih mjesta.

Ministar o nezaposlenima

Gost Dnevnika povodom ovog problema s nezaposlenim Hrvatima bio je Mirando Mrsić. Zanimalo nas je što napraviti s nezaposlenim koji odbije posao koji mu nudi poslodavac. 

'To je problem za koji znamo godinama, ali nemamo dobru suradnju poslodavaca. Oni bi kada im dođe radnik koji odbije posao, trebali Zavod o tome obavijestiti. Međutim, oni nas obično ne objavještavaju o tome. Ali Zavod može pomoći poslodavcima da obrazuju radnike za struku i još će platiti dodatno obrazovanje, kao što recimo radimo za varioce na brodogradilištima. Ali, izgleda da ćemo vrlo brzo doći do situacije da će nam nedostajati određene kvalificirane radne snage, a s puno nezaposlenih na Zavodu', kaže Mrsić.

S faksa na praksu, pa do posla: Studenti sami sklopili sporazum s poslodavcima i obrtnicima

'Naknada nezaposlenima sa Zavoda se iscrpi nakon nekog vremena, a ti ljudi su vjerojatno u području sive ekonomije i više im se isplati nego prihvatiti neki posao koji je manje plaćen od toga što zarade 'na crno'', kaže Mrsić i dodaje da je oko 30 posto hrvatskog BDP-a siva ekonomija.

'Teško je procijeniti koliko je radnika sa Zavoda uključeno u rad na crno', rekao je. 'U ovom trenutku građevinarstvo pokazuje oporavak i veće zapošljavanje, i Hrvatska je definitivno počela zapošljavati', zaključuje ministar. 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook