Plaće načelnika rastu, ali infrastruktura u brojnima stagnira ili je uopće nema. Među njima su i one u kojima stanovnici nemaju liječnika, ljekarnu, poštu, čak ni trgovinu.
Mnogi nemaju ni vodovod, a javna rasvjeta dostupna je samo do određenog sata.
Struka upozorava da se takvim stanjem u pojedinim lokalnim jedinicama krši zakon jer općine imaju jednaku obvezu osnivati javne ustanove i pružati usluge - kao i gradovi, a to čak u 186 općina od ukupno 428 - nije slučaj.
Ova Vlada odlučila je poticati funkcionalno i stvarno spajanje općina. Rijetki su to učinili. A o ukidanju - o tome nitko ne želi ni čuti!
Reporterka Ana Malbaša Major posjetila je nekoliko općina u Dalmatinskoj zagori.
Stevo Ilić je iz Ervenika. To malo mjesto nema ni dom zdravlja, ni poštu, ni školu, a ni vrtić. Mještani za sve moraju u Knin.
U općini nema ni liječnika, ljekarne, trgovine. Namirnice Marijana Ilić za obitelj tijekom tjedna nabavlja iz pokretne trgovine koja im dolazi na kućni prag.
"Oni idu svaki drugi dan i kupiš ponešto, ali većinom sam po Kninu", kaže Marijana.
Često je na putu jer preko općine radi kao gerontodomaćica.
"Obilazim starije, nosim im lijekove", kaže.
Obilazi ona i 76-godišnju Smuđu Vukosavu.
"Donijelo vrijeme da nas nema. Ja sam tu sama, ova komšinica tu sama. Nas u ova dva zaseoka, kako bi se reklo, samo nas četiri kao četiri kukavice", rekla je ekipi Provjerenog.
U općini Civljane u istoj županiji – slična situacija. Na samoj službenoj internetskoj stranici općine stoji da nema škole, župnog ureda, zdravstvene stanice, pošte ni trgovine. Tako je ukupno 406 stanovnika osuđeno sve to potražiti u susjednoj općini Vrlika ili gradovima Sinj i Knin.
Načelnik općine ekipi Provjerenog spustio je slušalicu nakon kratkog razgovora.
Od ukupno 428 općina svega nekoliko je u takvoj situaciji. Ono što je češći slučaj je da općine nemaju proračunske korisnike. Takvih je 186. To znači da nisu osnivači škola, vrtića ili drugih ustanova koje su locirane na njihovu teritoriju. Niti im isplaćuju plaće. Niti prihodi ustanova uglavnom dolaze iz općinskog proračuna. A moraju ih po zakonu osnivati jednako kao gradovi.
Takav je Ervenik, ali i općine Kistanje i Kijevo – također u Šibensko-kninskoj županiji. No, za razliku od Ervenika ipak imaju nešto što su osnovali drugi. Kijevo ima i školu, i komunalno poduzeće, i trgovinu, igralište, DVD… No nedostaje još mnogo toga.
Sve spomenute općine nalaze se i na samom začelju po indeksu razvijenosti, koji već tri godine prate iz ministarstva regionalnog razvoja po nezaposlenosti, obrazovanju, prihodima, starenju. Podaci pokazuju da se broj jedinica lokalne samouprave koji imaju status potpomognutog područja smanjuje. Kao i razlika nerazvijenih i razvijenih.
Ivan Bota, ravnatelj uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, poručuje: "Nastojimo svakom kraju Republike Hrvatske pristupiti na poseban način, u dogovoru s čelnicima jedinica lokalne samouprave razviti posebne programe i sufinancirati one aktivnosti koje su njima najpotrebnije u tom području."
Općina Ervenik najslabije je razvijena općina u Hrvatskoj. Odmah poslije nje je općina Kistanje.
Ekipa Provjerenog uvjerila se da jedna općina nema ništa, dok druga ima gotovo sve.
Kako je onda moguće da su jedna do druge? Roko Antić kaže da popis stanovništva, pa i birača u Kistanjama ne odgovara pravom stanju na terenu. Vezano uz to obavijestio je i naše nadležne institucije.
Više o toj problematici pogledajte u videoprilogu Ane Malbaše Major.
-
Tragedija kod KarlovcaPolicija objavila tko je kriv za nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač
-
Životna bitkaFOTO Cvita nije mogla plivati ni oduprijeti se valovima: Nađena je bespomoćna kod Visa
-
Užas kod KarlovcaFOTO Cure detalji tragedije u kojoj je poginuo bivši Vatreni: Potreseni svjedoci ispričali kako je došlo do nesreće
