'Nacrti zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu su antiustavni'

Akademska i znanstvena zajednica svjesne su da su promjene u visokom obrazovanju i znanosti potrebne, ali smatraju i da su prijedlozi nacrta triju zakona - o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu neprihvatljivi u predloženom obliku, zaključeno je na večerašnjoj javnoj raspravi koja je o tim zakonskim prijedlozima održana na Medicinskome fakultetu. Javnu raspravu organizirali su Institut Ruđer Bošković (IRB), Sveučilište u Zagrebu i Institut za fiziku.

Pročitajte i ovo diljem Hrvatske Ministarstvo iz prometa isključilo 13 autobusa za prijevoz školske djece Oglasilo se Ministarstvo Dozvole za izgradnju hidroelektrane na Uni proglašene ništavnima: "Nismo imali nikakvih saznanja, nije bila podnesena žalba"

>> Država ukida autonomiju sveučilišta!

Ti su zaključci prihvaćeni aklamacijom i sažetak su rasprave čiji je moderator bio akademik Ivica Kostović, a uvodničari ravnatelj Instituta za fiziku Petar Pervan, prorektori zagrebačkoga Sveučilišta Bojan Baletić i Ksenija Turković te dekan Pravnoga fakulteta Žarko Potočnjak.

Prijdlozi su neznanstveni

Uvodničari su suglasni kako je predlagač izradio i predstavlja zakonske prijedloge na krajnje neznanstven način, neprihvatljiv za akademsku zajednicu i pod okriljem tajnosti. Prorektorica Turković ocijenila je da je izostala strategija donošenja zakona te da procedura donošenja zakona jasno određuje da se moraju uspostaviti partnerski odnosi sa zainteresiranom javnošću.

Akademik Kostović naznačio je i druge zaključke duge rasprave, a za njih zadužio pravnike iz triju institucija - prorektoricu za međunarodnu suradnju zagrebačkoga Sveučilišta Kseniju Turković, prodekana Pravnoga fakulteta Davora Adriana Babića i glavnoga tajnika Medicinskoga fakulteta Darka Bošnjaka. Istaknuvši da će tročlano povjerenstvo večerašnju raspravu sažeti u zaključke i oblikovati ih jezikom pravničke struke, akademik Kostović izdvojio je neke od tih zaključaka.

Tvrda etatizacija

Tako će, primjerice, u zaključcima biti da u zakonskim prijedlozima treba izbaciti sve odredbe koje, po mišljenju sudionika rasprave, krše autonomiju sveučilišta i koji su, kako je rekao saborski zastupnik SDP-a i nekadašnji ministar znanosti Gvozden Flego, 'antiustavni te vode prema tvrdoj etatizaciji'.

Rasprava je pokazala da se sudionici zauzimaju za to da znanost treba voditi kompetitivno, ali pozdravljaju i predloženo programsko financiranje, uz primjedbu da nije razrađen način provedbe. U raspravi je istaknuo i da se radi o radikalnim zakonskim rješenjima koja se ne donose u zadnjoj godini mandata vlade.

Poglavlja u pregovorima s EU zatvorena, a sad se ide u radikalne promjene

Iskazana je i bojazan da bi donošenje tih zakona moglo naštetiti pregovorima Hrvatske s Europskom unijom, jer su poglavlja o znanosti i obrazovanju privremeno zatvorena, a mogla bi biti ponovno otvorena ako se situacija u znanosti i obrazovanju radikalno promijeni što, istaknuto je, sugeriraju zakonski prijedlozi.

Rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš smatra da je rasprava ukazala na još jedan problem koji otvaraju zakonski prijedlozi, a to je mogućnost privatizacije dijela javnoga sustava. Po riječima ravnateljice IRB-a Danice Ramljak, promjene treba pokrenuti u pravome trenutku a to svakako nije sadašnji kada se znanstvena i istraživačka zajednica homogeniziraju sa sveučilištima. (Hina)