Obiteljske kuće, vikendice, poslovni prostori, ugostiteljski objekti, gdje god procijene da mogu nešto ukrasti, oni će razraditi plan i pod okriljem noći pokušati se dočepati plijena. Najviše ih zanima novac jer je prodaja tehnike rizična. Iako su svi vjerovali da iza provala stoje razbojnici s dužim stažem, snimke nadzornih kamera vrlo brzo istragu bi odvele na potpuno neočekivano mjesto.
Iako su maloljetni, imaju manire pravih profesionalaca. Dobro su uigrani i tijekom pljački rijetko kada griješe. Svaki član bande ima unaprijed definiran zadatak za koji je zadužen. Ako im se neki objekt učini zanimljivim, posjetit će ga i nekoliko puta. A proceduru već dobro znaju. Policija će ih u konačnici pronaći. Utvrditi sve činjenice i oni će nakon nekoliko sati završiti ponovno na ulici, potpuno slobodni i bez ikakve sankcije.
"Bila je večer, sedam sati. Ja sam imala dojam da dečko joggira. Imao je hudicu na glavi s kapuljačom. Potpuno iznenada, u jednoj sekundi, on je prešao sa suprotne strane ulice na moju i počeo brže trčati, otrgnuo mi torbicu koja mi je visjela sa strane i jako, jako brzo trčeći nestao je u mrak", govori anonimna gospođa iz Malog Lošinja.
Šest mjeseci kasnije i dalje se dobro sjeća svakog detalja. Oštećena je za 800 eura, ali ono najgore joj je spoznaja da ju je opljačkalo dijete.
"Razbili su vrata, onda se oglasio alarm. Pobjegao je, sačekao da vidi da li će netko doći na taj alarm, onda je ušao jednom pa je pregledao salon na brzinu, opet se oglasio alarm pa je opet izašao i tako četiri puta", govori Sida Deže iz Malog Lošinja i dodaje da tu ekipu dečkića zovu maloljetničkom mafijom od koje strahuju svi u gradu.
U mirnom primorskom gradiću strah se osjeti na svakom koraku.
"Psi su počeli lajati. Žena se dere, urliče, dere se, dere… Trčim, dođem dolje. U autu su ljudi. U jednom velikom autu su bili trojica, u malom autu od žene jedan", prepričava Robert Maršanić iz Malog Lošinja.
I njega nisu posjetili samo jednom. Prije godinu dana uništili su mu gliser i napravili štetu od 9500 eura.
S problemima sumještana upoznata je i gradonačelnica.
"Ovo posljednje vrijeme definitivno ima više nekakvih nemilih događaja koji se nekako učestalije ponavljaju u našoj zajednici. To su nekakve provale u poslovne prostore, drvarnice ili u nekakva dvorišta, otvorena, zatvorena", govori gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić.
Ugostiteljica Katja Žic Antunović priča kako su za advent imali buran dan s puno gostiju i posla, a na kraju dana šok u skladištu gdje su im pokradene osobne stvari.
"Negdje ukradu 200 – 300 eura i ne odgovaraju za to isto. Policija uvijek dođe i naprave svoj dio posla, ali smatram da smo mi i dalje taoci u svom gradu i da to tako ne ide dalje", žali se ova ugostiteljica.
Operiranje maloljetničke bande itekako se vidi i u policijskim statistikama.
"Bilježi se lagani porast kaznenih djela počinjenih od strane maloljetnih počinitelja, i to kaznenih djela krađa, teških krađa i razbojništva. Prema dobnoj strukturi maloljetnih počinitelja, najzastupljeniji su stariji maloljetnici u dobnoj skupini od 16 do 18 godina", izjavila je Marijana Žunić iz Odjela maloljetničke delikvencije PU Primorsko-goranske.
Od organiziranog maloljetničkog kriminala nije izuzeta ni crkva rođenja Blažene Djevice Marije. Velečasni Robert Zubović detaljno opisuje kako su dobro uigrani dok kradu novac iz crkvenih škrabica.
"Osjećamo se kao da smo u nekom zatočeništvu, da smo taoci njihovoga vladanja, njihovog ponašanja", požalio se malološinjski župnik Zubović.
U većini slučajeva spominju se ista imena i prezimena maloljetnika. Za kliničku psihologinju stvar je jasna.
"To govori da se nisu uspjeli preodgojiti ni resocijalizirati. To govori da je puno rizičnih faktora. U svakom slučaju je dobro takve maloljetnike vještačiti kako bi se procijenio uzrok takvih ponašanja. Ukoliko mu puno ozbiljnije ne pristupimo, mi ćemo dobiti od maloljetnog, punoljetnog počinitelja kaznenih djela", upozorava prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja.
Iz Ureda dječje pravobraniteljice Tatjane Holjevac kažu da kada je riječ o recidivizmu maloljetnika, onda je potrebno ujednačiti pravosudno postupanje te unaprijediti izvršenje i učinkovitost maloljetničkih sankcija.
No ako policija sve odradi, logično je pitanje – gdje zapinje.
"Državno odvjetništvo mi je odgovorilo da su pronašli maloljetnika koji je provalio u poslovni prostor i rekli su samo da je upozoren i to je to. I tu staje sva priča. A ti, Sida, o svom trošku popravljaj svu štetu", ozlojeđeno će Sida Deže iz Malog Lošinja.
Odgovor poštom dobio je i velečasni Zubović kojem kažu da neće pokretati postupak protiv mladića koji je stotine puta operirao po Malom Lošinju.
"Onda misliš što ćeš prijavljivati. Dolazimo do situacije gdje čovjek i odustane", rezignirano zaključuje velečasni.
Što poduzeti oko tog vala maloljetničkog kriminala
Taj slučaj s Domagojem Mikićem prokomentirala je predsjednica Vijeća za mladež Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske Lana Peto Kujundžić, koja je odmah na početku upozorila da je maloljetničko pravo drukčije nego ono za punoljetne osobe.
"Kada se i utvrdi da je počinjeno neko kazneno djelo, to je nekako u dispoziciji državnog odvjetnika koji će dobiti određenu sliku o tom maloljetniku. Da li je potrebno promijeniti neku odgojnu mjeru, da li mu je trebalo nešto izreći... Ali ako već ima neku svrhovitu mjeru, onda će doći do obustave postupka", objasnila je za početak sutkinja Lana Peto Kujundžić.
Na pitanje o recidivizmu tih maloljetnika sutkinja opet naglašava razliku u gledanju na to kod maloljetnika i punoljetnika, a poziva se i na statistike koje pokazuju da maloljetnički kriminal ne raste u Hrvatskoj.
Sutkinja s druge strane ne tvrdi da ovdje nije riječ o eskalaciji lošeg ponašanja i da bi djeca trebala biti suočena s tim pitanjem što su učinili i jesu li odgovorni te kako ćemo dalje.
"Ja bih jako skrenula pažnju na ovaj dio da lokalna zajednica nema osjećaja da su oni ti koji bi trebali pružiti pomoć toj djeci", upozorava sutkinja Peto Kujundžić.
Kad je riječ o naknadi štete, zakon je, kaže sutkinja, tu veoma jasan. Naknadu štete za djecu do sedme godine snosi roditelj. Iznad sedme do četrnaeste godine mora se dokazati da je roditelj nešto propustio.
"Ako su u ustanovi ili centru, onda se može tužiti ta ustanova da nije dovoljno nadzirala i svojim postupcima nije djelovala na djecu, pa su ona počinila kaznena djela", kaže sutkinja Peto Kujundžić.
Kad je riječ o dokazivanju takvih stvari, sutkinja kaže da teret dokazivanja nije na ljudima kojima je načinjena šteta, nego na odvjetnicima koje trebaju angažirati za taj posao.
Kad je riječ o Zakonu o pravima maloljetnika, sutkinja Peto Kujundžić smatra da je on apsolutno dobar i da ga ne treba mijenjati, no problem vidi negdje drugdje.
"Mi trenutno u Hrvatskoj imamo problem s izvršenjem sankcija. Naše ustanove zbog deinstitucionalizacije su sve manjeg broja i primaju. Odgajatelji nam, nažalost, odlaze u mirovinu. Nemamo novi kadar koji dolazi na ta mjesta. Malo je u onom djelu da ni sudstvo, ni državno odvjetništvo, ni policija ne vole raditi maloljetničke predmete. To su minorni, pa ne trebaju raditi stručnjaci, to treba raditi netko tko je pred mirovinom ili netko kome neće biti važno da napreduje", zaključila je na kraju sutkinja Lana Peto Kujundžić.
Čitavu priču pogledajte u videoprilogu Dnevnika Nove TV.
Svoju priču možete poslati i putem Facebook stranice ili web-forme.
-
U lokalnoj mesniciTragao je za njim mjesecima, našli su ga u kravljem želucu: "Ovakvo nešto nisam dosad vidio"
-
KRITIČNI MINERALIKina je američkoj vojnoj i civilnoj industriji zadala smrtonosan udarac
-
zabranjen ulazakHrvatska državljanka koja više od deset godina živi u Srbiji protjerana iz zemlje: Ima sedam dana da se preseli, a razlog je bizaran
