AUTOCESTE IDU U KONCESIJE
Pročitajte i ovo
Odobrit će mu je
Beroš se ne vraća u bolnicu i želi primati plaću od oko 4.000 eura: Zatražio aktivaciju mjere 6+6
poruka šefa stranke
SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..."
Ministar Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako su savjetnici njegova ministarstva predložili model koncesija autocesta kao model upravljanja ovim dijelom infrastrukture. Autoceste će se koncesionirati na razdoblje između 30 i 50 godina. ' Predloženo rješenje koncesije zadovoljava 3 cilja: ostvarivanje prihoda od monetizacije, poboljšanje dugoročne efikasnosti, omogućavanje Vladi da sredstva od trošarine na naftne derivate upotrijebi za druge infrastrukturne projekt', rekao je ministar Hajdaš Dončić.
'Ne radi se o prodaji već zakupu prostora koji čine autoceste', rekao je ministar.
'Na temelju takve koncesije, Vlada bi dala u koncesiju postojeće autoceste kojima upravljaju HAC i ARZ strateškom investitoru koji bi preuzeo naplatu cestarine, upravljanje, kao i redovno i izvanredno održavanje autocesta u razdoblju od 30-50 godina', kaže ministar.
UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM
Zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom trebao bi provoditi usvojenu strategiju 2013. - 2017. Njega je predstavio ministar Branko Grčić koji je ustvrdio kako se radi o prvom zakonu koji će najizravnije regulirati ovaj sustav. 'Često ni ne znamo koju imovinu imamo i koliko je vrijedna', rekao je Grčić i dodao da se tu imovinu mora staviti u korist gospodarstva. Ured za upravljanje državnom imovinom ostaje glavno tijelo za nadzor, ali dobiva i nove funkcije. 'Želimo drugačije urediti sustav, protresti ga i osigurati njegovu efikasnost', kaže Grčić.
Ministar financija Slavko Linić je dodao kako su najveći problem visoki javni dugovi i da dobar dio ove imovine treba privatizirati ili prodati. 'Nama privatizacijski prihodi mogu biti jedini prihodi koji će umanjivati ogromne dugove. Svako restrukturiranje koje provodimo dolazi na proračun. Restrukturiranje nije samo otpuštanje ljudi, to znači i preuzimanje dugova i ulaganje u tehnologiju. Mi u proračunu prostora za vraćanje dugova nećemo naći. Mučit ćemo se s održavanjem rashodovne i prihodovne strane u nekom balansu. Sustav koji će biti brz i efikasan je i te kako potreban', dodao je Linić.
Premijer Milanović ustvrdio je kako je ovo jedan od onih zakona koji će izazivati komentare jer se radi o puno imovine. 'Sve se na kraju svodi na optužbe da se nešto želi rasprodati i pogodovati', rekao je premijer i dodao kako Vlada 'nije ničija privatna firmica'.
NAPLATA POREZNOG DUGA
Što se tiče o popuni državnog proračuna, ministar Slavko Linić predstavio je Nacrt prijedloga zakona o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. 'Ovo je treći prijedlog reprograma. Efekata ipak ima i kroz prva dva reprograma, kaže Linić. odobreno je preko 9640 nagodbi gdje je ugovoren iznos od 4,7 milijardi. Naplata je 88 posto', rekao je Linić. 'Reprogramima i otpisom pomažemo gosodarskim. subjektima u poteškoćam', smatra Linić i dodaje kako su dali dovoljno šansi te da više neće gledati kroz prste, stoga od rujna kreću kontrole.
>> Ranko Ostojić predložen za novog potpredsjednika Vlade
DUHANSKI PROIZVODI MORAT ĆE BITI SKRIVENI
Ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavio je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda. 'Brojke su zastrašujuće, u Hrvatskoj godišnje od posljedica pušenja umire grad veličine Makarske. Ovim zakonom uređujemo utjecaj duhanske industrije na promidžbu na mlade i djecu. Naša je obaveza da ih zaštitimo. Cigarete će se moći prodavati, ali se više neće moći izlagati', rekao je ministar Ostojić.
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predstavio je ministar Željko Jovanović. Radi se o usklađivanju s dvije direktive EU. 'I strancima koji nezakonito borave u RH omogućit će im se pohađanje osnovne škole ako su smješteni u prihvatnim centrima', rekao je ministar.
Na sjednici Vlade odlučeno je i da naša dosadašnja misija u Bruxellesu postaje stalno predstavništvo, uspostavlja se Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva. Kolektivni ugovor za djelatnike u zdravstvu će se temeljiti na materijalnim pravima iz ugovora od 2011. Ušteda bi trebala biti oko nekoliko stotina milijuna kuna.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook