Mitovi i zablude o ulasku u Europsku uniju

Kritičari vladinih reklamnih spotova tvrde kako su oni više propagandna nego informativna kampanja. Obzirom da su isključivo afirmativni kao takvi mogu izazvati i kontraefekt na referendumu i opet ostavljaju mnoga neodgovorena pitanja o vrlo važnoj temi za sve građane.

Pročitajte i ovo Najveći eurofili Pogledajte gdje se glasovalo 100% ZA Europsku Uniju! Hrvatski grb među otpadom Obavili referendum pa glasačke kutije bacili u smeće

Ipak, Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na svojim su stranicama, kako bi postigli što veću transparentnost, objavili sažetke 35 poglavlja pregovora, kao i sve službene dokumente iz pregovaračkog procesa. Dostupan je i prijevod Lisabonskog ugovora , tekst Ugovora o pristupanju, kao i elektroničko izdanje brošure 'Što donosi članstvo u Europskoj uniji' koja će biti podijeljena i na 14.000 adresa građana.

Među svim tim dokumentima nalazi se i onaj na kojemu je Vlada obradila najčešće negativne stavove o Europskoj uniji i dala svoje odgovore na njih. Evo koje su strahove euroskeptika izdvojili i kako su ih argumentirali:

1. Hrvatska bi izgubila svoju samostalnost

Na tvrdnje euroskeptika da bi Hrvatska postala mala te politički i ekonomski nevažna provincija ističe se da EU nije država, već zajednica naroda i država u kojoj svaka od njih zastupa vlastite interese. S obzirom da se državni interesi zastupaju na europskoj razini u mogućnosti su da to rade bolje i efikasnije, nego kada bi u globaliziranom svijetu ostale izvan Unije.

Vlada napominje da svaka članica Unije, pa tako i Hrvatska, može odlučiti napustiti europsku zajednicu ukoliko bi daljnji razvoj EU-a išao u smjeru koji Hrvatskoj ne odgovara.

2. O nama bi odlučivali drugi

Većina odluka u EU donosi se postupkom suodlučivanja dviju institucija - Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije. U svakome od njih Hrvatska će, kada postane članica, imati svoje predstavnike. U Vijeću se glasuje takozvanom kvalificiranom većinom koja obuhvaća 55 posto država članica (najmanje njih 15) koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva Europske unije.

Za blokiranje odluka donesenih kvalificiranom većinom dovoljno je da joj se suprotstave četiri države koje zajedno predstavljaju najmanje 35 posto stanovništva EU.

3. Izgubit ćemo nacionalni identitet i suverenitet

Dosadašnja iskustva pokazala su da su države ostale prepoznatljive u EU koja promiče raznolikost nacionalnih identiteta. Vlada navodi primjer Irske koja je prije članstva bila siromašna i nerazvijena zemlja, a poznata je bila uglavnom zbog velikog broja iseljenika. Nakon članstva Irska je doživjela preobrazbu što je povećalo njezin ugled i potaknulo zanimanje za irsku glazbu, prirodne ljepote, kulturu, glazbu i tradicionalne običaje.

Često se govori i da male države trebaju prihvatiti odluke i autoritet velikih država u EU. Prema pravilima donošenja odluka glasovi velikih ne mogu prevladati jer je za usvajanje određene odluke potrebno 78 posto u Vijeću te da svoj glas da polovica svih država članica koje moraju predstavljati barem 62 posto stanovništva EU.

Pravednu zastupljenost manjih država postiže se i brojem glasova u Vijeću. Dok Njemačka s 82 milijuna stanovnika ima 29 glasova (jedan glas na gotovo 2.830.000 stanovnika), Hrvatska će u Vijeću imati sedam glasova (jedan glas na nešto više od 628.000 stanovnika). Osim toga, odluke oko ključnih područja hrvatskog nacionalnog suvereniteta Vijeće ne može donijeti bez suglasnosti Hrvatske.

4. Hrvatska ima alternativu

Oni koji se protive ulasku u EU najčešće kao primjere razvijenih zemalja, a koje nisu u europskoj zajednici , daju Švicarsku, Norvešku ili Island. Ovdje treba naglasiti da se ove države teško mogu uspoređivati s Hrvatskom zbog svojeg drugačijeg geopolitičkog položaja i povijesnog puta. Također, ove su zemlje povezane s Unijom mnogobrojnim ugovorima i aktivno sudjeluju u nekim politikama EU-a. S obzirom da nisu članice ne mogu sudjelovati u odlukama niti se koristiti sredstvima, ali uplaćuju znatna novčana sredstva u europski proračun jer su članice Europskog ekonomskog prostora (EEA).

5. Hrvatska može i bez EU

Daljnji razvoj Hrvatske veoma ovisi o međunarodnom ugledu naše države, kao i uspjehu integriranja gospodarstva u europske i svjetske gospodarske tokove. Zbog toga nam članstvo predstavlja važnu prednost, ako ne i nužnost. Hrvatska ovisi o rastu turizma, priljevu stranog kapitala i izvozu proizvoda u inozemstvo. Kao mala zemlja Hrvatske ne bi mogla utjecati na odluke koje se tiču budućnosti Europe, a time i vlastite budućnosti.

6. Regionalna suradnja dovest će do stvaranja nove Jugoslavije

Europske države su nakon Drugog svjetskog rata zaključile da jedino bliskom suradnjom na političkom i gospodarskom planu mogu spriječiti novi sukob. Zahvaljujući politici suradnje, koja je zamijenila politiku uskih nacionalnih interesa, Europska unija je stabilna, sigurna i gospodarski razvijena.

Sporazumima o trgovini sa susjednim državama Hrvatska svojim tvrtkama osigurava pristup regionalnim tržištima.

7. Hrvatska – zemlja naseljavanja stranaca
Ovaj negativan stav Vlada objašnjava na temelju iskustava zemalja članica. Ona su pokazala da nije došlo do masovnih preseljenja, a da je naseljavanje većih razmjera povezano sa zapošljavanjem. Nerealno je očekivati znatni priljev stranih državljana na ionako malo hrvatsko tržište rada.

8. Rasprodaja nacionalnog bogatstva

Zajednička politika ribarenja Europske unije usmjerena je osiguravanju održivog i dugoročno planiranog ribarenja u Sredozemnom moru i Atlantskom oceanu, što također koristi očuvanju Jadrana. Kada Hrvatska postane članica EU odredbe ZERP-a, koje se za sada primjenjuju samo na hrvatske ribare, primjenjivat će se na sve ribare u Jadranu.

9. Propast će nam domaća proizvodnja, nećemo biti konkurentni i preplavit će nas uvozna roba

Tržište Europske unije je tržište bez carina, a na europskom tržištu od 500 milijuna stanovnika vrijede zajednička pravila koja omogućuju ravnopravan pristup svim gospodarskim subjektima. Konkurentnost hrvatskog gospodarstva ovisi o poduzetničkom duhu, ulaganju u tehnologiju i obrazovanje te promidžbi proizvoda.

10. Plaćanje članarine

Procjena uplate Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 267,7 milijuna eura, što iznosi oko 1 posto BDP-a. Prema Financijskom paketu za pristupanje Hrvatskoj će nakon ulaska u EU, samo za drugu polovicu 2013., biti odobrena sredstva u iznosu od 687,5 milijuna eura. Prema tome, Hrvatska za jedan uplaćeni euro dobiva natrag oko 2,6 eura.
Najveći dio iznosa odnosit će se na sredstva iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda te Europskog fonda za ribarstvo.

11. Uvođenje eura

Uvođenje eura ne nastupa odmah po pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Za uvođenje eura potrebno je zadovoljiti određene kriterije među kojima je i stabilnost javnih financija. Treba napomenuti da je hrvatski monetarni sustav već danas visoko euriziran jer mnogi građani štede u eurima.

12. Strani kapital

Ovdje treba napomenuti da strani kapital već je u Hrvatskoj, a primjer Slovačke pokazuje da kvalitetna strana ulaganja mogu pridonijeti zapošljavanju i gospodarskom razvitku zemlje.

U gospodarskom smislu, Hrvatska ovisi o priljevu stranog kapitala, rastu turizma i izvozu domaćih proizvoda u inozemstvo. Daljnji razvoj Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o uspjehu integriranja gospodarstva u eropske i svjetske gospodarske tokove. Ulaskom u EU otvorit će se nova radna mjesta, a za sada se ne uočavaju realne opasnosti od velikog prodora radne snage iz zemalja članica, između ostalima i Bugarske i Rumunjske.

13. Ulaskom u EU rasti će cijene

Mnogi strahuju da će nakon uvođenja eura skočiti cijene. Prije ulaska Hrvatske u eurozonu tečaj kune će se zamrznuti i prema tome bi se uvođenjem eura cijene trebale samo preračunavati iz kuna u eure. Pojedini trgovci bi u tom preračunavanju mogli vidjeti priliku za podizanja cijena proizvoda, no, iskustva država članica pokazuju da se to događalo uglavnom s cijenama usluga u kafićima i restoranima.

14. Stranci će pokupovati sve nekretnine

Kao što je spomenuto, Hrvatska je od 1. Veljače 2009. Godine osigurala isti tretman u stjecanju nekretnina za hrvatske državljane i državljane EU-a. Iako državljani Europske unije već gotovo tri godine mogu kupiti nekretnine u RH, nije zabilježen značajan porast potražnje i ne očekuje se da će članstvo u EU išta promijeniti. Treba napomenuti da, kada je riječ o privatnom vlasništvu, vlasnici sami odlučuju kome će i kada prodati svoje nekretnine.

15. Zabranit će običaj kolinja i pečenje domaće rakije

Nakon ulaska Hrvatske u EU i dalje će se moći prakticirati običaj kolinja i proizvoditi sve što iz njega proizlazi (domaće kobasice, kulen, šunka, špek, pršut, čvarci).

Međutim, meso koje će biti namijenjeno tržištu (tržnice, mesnice, prodavaonice), morat će dolaziti iz klaonica i objekata za preradu mesa koji će raditi u skladu s propisima EU-a u pogledu higijene i humanog klanja životinja. Prema propisima EU-a ne dopušta se nepotrebno mučenje životinja pa će se tako praksa omamljivanja morati primjenjivati i u Hrvatskoj.

Što se tiče rakije, ako je za privatnu upotrebu pečenje nije zabranjeno, no ako je namijenjena tržištu morat će imati deklaraciju. U suprotnom će biti povučena iz prodaje.