Naviknuli smo da državni vrh zajedno ne sudjeluje na važnim obljetnicama, no ako se ne žele ni protokolarno zajedno pojavljivati, kako onda surađuju u vođenju države? To je pitanje nakon obilježavanja 76. godišnjice proboja logoraša u Jasenovcu analizirao Mislav Bago.
Pročitajte i ovo
''Rekao bih da država funkcionira na autopilotu, usprkos sukobima premijera i predsjednika. No to nije dobro. Nije dobro da oni razgovaraju preko medija.
Mi imamo situaciju da predsjednik i premijer na ovakvim događajima idu odvojeno. Postoje trenutci za svaku zemlju i svaku naciju kada se sve te razlike stavljaju sa strane, sve te uvrede, taštine i sujete. I onda na razini poruke i geste stoje predsjednici i državni vrh zajedno iza tog jednog vijenca. To je razina poruke, razina dostojanstva i razina sjećanja tih žrtava.
Nažalost, premijer je poslao jednu poruku da, sudeći iz toga, dokle god je on u svađi s predsjednikom Republike mi nećemo imati takvih situacija. Podsjećam da sada u svibnju dolazi i obljetnica Bljeska.
Prema tome, ako se taj njihov sukob nastavi imat ćemo paralelne događaje. Tako će biti i u Kninu. To je jedna loša poruka na razini društva. Mislim, kakva smo mi to država? Kakvo smo mi to društvo? Možemo imati razlike, ali postoje dani i trenutci kada to stavljamo sa strane. A ovo je takav dan'', poručuje Bago.
Komentirao i ZDS
Osvrnuo se i na pitanje hoće li Vlada, čiji je koalicijski partner SDSS zagovornik zakonske zabrane pozdrava ''Za dom spremni'', promijeniti zakon koji bi sankcionirao korištenje tog pozdrava.
''Židovska zajednica već dugo lobira da se to dogodi. Najgore što će se dogoditi ako mi taj zakon usvojimo, ne zato što mi kao društvo smatramo da je potrebno da takvim sankcijama netko bude kazneno proganjan ako počne hodati po ulici i vikati 'Za dom spremni', nego ako to napraivmo na pritisak ili na poguranac Europske zajednice. Nije to dobra slika.
Mi sad pričamo o HOS-ovcima kao da ljudi misle da su to elitne postrojbe. Riječ je o postrojbama koje su bile dio HSP-a, ljudi koji su 90-ih godina po zagrebačkom središtu paradirali u uniformama i imali topove.
Nije to bila elitna postrojba, tu postrojbu je Franjo Tuđman 1992. godine rasformirao. On je javno dao do znanja da to nije ono što je Hrvatska. On je rekao da je upravo rasformiranje HOS-a bilo uvjet međunarodnog priznjanja, a da je antifašizam danas ono što je europska tekovina. Mi smo bili na strani pobjednika kao Hrvati 1945. godine.
To je dio našeg Ustava i nemamo taj kompleks. Da, to se dogodilo, to žalimo i to se ne smije dogoditi. Mlade generacije trebaju znati što se dogodilo, možda ih treba kao u Vukovar voditi da izučavaju te zločine, a ne da zbog toga imamo neku hipoteku. Ali raditi tu famu HOS-u 2021., mislim da se premijer Andrej Plenković treba okrenuti porukama Franje Tuđmana kako je 90-ih godina to riješilo ili Ive Sanadera koji je to ekspresno rješavao. Na svaki spomen uzvika 'Za dom spremni' bi on otišao i rekao: 'Da je tako, moj Split bi danas bio u Italiji'.
Pročitajte i ovo
U konačnici, u cijelom nizu gradova po Dalmaciji vidite spomenike iz Drugog svjetskog rata gdje su Dalmatinci išli u antifašistički pokret ne zato što su voljeli Tita, nego zato što je Pavelić prodao Dalmaciju Italiji. Početak i kraj cijele priče'', zaključio je Bago.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
