Prva dva otvorenja namijenjena su uzvanicima, a vrata jednog od najljepših zagrebačkih izložbenih prostora, koji je za ovu prigodu zatamnjen čime su Miróova djela još više dobila na izražajnosti, za posjetitelje se otvaraju 2. listopada.
Pročitajte i ovo
Festival tolerancije
Nakratko su postali modeli: ''Jako je važno da se u prvi plan ne stavlja naš invaliditet nego mi kao osobe''
Puno kokodakanja
Tko je sisački prevrtač? "Ja nju držim u ruci, Hrvaticu ne možete držati"
"Sretan sam što se izložba predstavlja u Zagrebu, gdje je Miró već izlagao, ali nikada u ovolikom opsegu", rekao je na današnjoj konferenciji za novinare Olivier Kaeppelin, direktor Fundacije Maeght, koji uz ravnateljicu Umjetničkog paviljona potpisuje autorsku koncepciju izložbe.
Miró nas uvodi u čudesan svijet snova i neobičnih likova iz vremena njegovog djetinjstva, a posebno sam zadovoljan što je u Zagrebu i rijetko izlagana velika tapiserija koja izražava sve ono što je u središtu njegova rada, vitalnost, izražajnost boja i sposobnost da nas ponese, istaknuo je.
Među četrdesetak izloženih radova je čak 21 Miroova skulptura, kojih Fundacija Maeght ima najviše u svijetu. Na izložbi su skulpture predstavljene kroz razdoblje od dva desetljeća, od ranih šezdesetih, kada se počeo ozbiljnije zanimati za taj oblik likovnog izražavanja, do početka osamdesetih.
S obzirom na to da je Miró jedan od najvećih crtača modernog razdoblja 20. stoljeća, predstavljamo i njegove crteže, od svih velikih slikara tog vremena njegovi su radovi bili najživlji i najprovokativniji, rekao je Kaeppelin, ustvrdivši kako je on aktualan i danas, cijene njegovih djela rastu, a mnogi mladi umjetnici referiraju se na njegov rad.
Zagreb: Djela umjetnika Joana Miroa iduće jeseni u Umjetničkom paviljonu
Veza Miróa i Fundacije Maeght započela je sredinom 20. stoljeća, otkada je nezaobilazna kada je riječ o modernoj i suvremenoj umjetnosti - svjetske galerije i muzeji redovito posuđuju djela iz te fundacije kada priređuju izložbe Miróa, Matissa, Bonnarda, Caldera, Giacomettia, Braquea.
Po riječima Jasminke Poklečki Stošić, izložba u Umjetničkom paviljonu od prvog je trenutka osmišljena kao prožimanje dijaloga između Fundacije Maeght i slavnog umjetnika, te na vrlo suptilan način isprepliće priču o dvije osobe, Miróa i Aimea Maeghta, koji su, uz ostale, oblikovali umjetnost prošlog stoljeća.
Uz sponzore i pokrovitelje održavanje izložbe su na konferenciji pozdravili zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te, u ime Ministarstva kulture, Nevena Tudor Perković, koja je izrazila uvjerenje da interes za izložbu neće biti velik samo u Hrvatskoj nego i u regiji, te da će ju organizirano posjećivati i škole.
U Umjetničkom paviljonu su izložene, među ostalim, "Djevojka koja nestaje", djelo reproducirano u brojnim pregledima povijesti umjetnosti, "Milovanje ptice", skulptura visoka tri metra smještena u središtu rotonde Paviljona, te niz ulja na platnu "Rođenje dana", "Žena i ptica", "Let ptica u praskozorje", "Pjev livade" i skulpture "Glava i ptica", "Žena koja sjedi s djetetom", "Ekvilibrist", "Okrunjena glava".
Izložba će biti otvorena do 8. veljače iduće godine. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook