"Sloganom 'Zdravlje je prvo' želimo reći kako se na tome radi vrlo integrirano i inkluzivno. Hvalevrijedno je vidjeti da je svaki građanin imao priliku biti konstruktivan dionik mjera koje ćemo danas vidjeti. Svi trebamo biti dio promjena. Za mentalno zdravlje pojedinca važno je vidjeti u svemu nešto dobro", rečeno je na početku predstavljanja.
Ministar zdravstva Vili Beroš naglasio je na početku predstavljanja kako je "zdravlje prvo".
"Zdravlje je iznimno važno i cilj je reforme unaprijediti hrvatski zdravstveni sustav, što je ujedno i misija ministarstva zdravstva. Promjene su ponekad i više nego nužne. Smisao današnjeg sastanka je prezentacija onoga što je izrečeno na sastanku. Za zdravstvenu reformu potreban je konsenzus", istaknuo je Beroš i dodao kako ima vremena s obzirom na to da će prijedlozi reforme ići na čitanje u Sabor.
Pročitajte i ovo
"Imamo financijsku neodrživost zdravstvenog sustava. Troškovi zdravstva veći su od rasta BDP-a. Ovakav način nije održiv, loš je. Sve je podređeno uštedama, imamo organizacijsku neodrživost. Imamo više medicine, a u konačnici manje zdravlja. Naš je cilj to izmijeniti", ustvrdio je Beroš. "Želimo izmijeniti hrvatski zdravstveni sustav", dodao je.
Ključni je izazov, rekao je Beroš, tranzicija zdravstvenog sustava.
"Opći je cilj reforme održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu. Jačanje javnog zdravstva osnovni je element, potom ide zaokret prema jačanju primarne zdravstvene zaštite, ona mora postati temelj. Reorganizacija bolničkih ustanova, ulaganje u ljudske resurse, mjerenje ishoda liječenja, postizanje financijske učinkovitosti, to mora funkcionirati poput švicarskog sata", rekao je Beroš.
Tri su poluge reforme. Prva je izmjena i dopuna zakona, druga je mreža javnozdravstvene službe odnosno izmjena iste, a treća je izmjena odluke o osnovama za ugovaranje zdravstvene zaštite.
Mladi liječnici neće nužno u ordinacije obiteljske medicine
Na Zakon o zdravstvenoj zaštiti u javnom savjetovanju stigle su ukupno 1152 primjedbe, a na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju 433 primjedbe.
Najviše prigovora bilo je na jednu godinu rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, objasnio je Beroš.
"Kao odgovorna administracija uvažili smo određene prijedloge. Odlučili smo promijeniti koncept s činjenicom i tendencijom da suština ipak ostane ista. To je pružanje dodatne edukacije mladim liječnicima, dodatno skupljanje iskustva. Prihvatili smo prijedlog u javnom savjetovanju. Godina dana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće biti obvezna. Formirat ćemo određeni pravilnik koji će drugačije urediti tu problematiku. Uvest ćemo dodatne bodove za specijalizacije. Nakon usvajanja Zakona, mladi liječnici će sudjelovati u izradi programa i potrebnih podzakonskih akata", pojasnio je Beroš.
Osvrnuvši se na pružanje Hitne medicinske pomoći izvan radnog mjesta. "Djelomično smo prihvatili prijedlog na način da smo bolje definirali koje su to okolnosti. Naglasili smo da liječnici u timovima opće medicine ne postaju djelatnici Hitne medicinske službe. Ovakva pomoć će se rješavati iznimno, u neposrednoj blizini zdravstvene ustanove u kojoj zdravstveni djelatnik radi", rekao je Beroš.
Beroš je istaknuo kako je u javnom savjetovanju usvojen prijedlog prema kojem je prije ostvarivanja prakse potrebno jednu godinu raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u domovima zdravlja.
Promjena regulacije bolovanja
Osvrnuo se Beroš i na regulaciju privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja. "Ostajemo pri početnom prijedlogu. Pri tome će kontrolori HZZO-a imati novu ulogu u kojoj će moći zaključivati bolovanje. Novčane kazne ostaju i za pacijente i za liječnike, kao i do sada. Trošak neopravdanih bolovanja na ovaj način može ići u druge svrhe", istaknuo je Beroš.
Pročitajte i ovo
Ostaje osnovna i dopunska lista lijekova sa novim regulacijama u objavi cijena lijekova HZZO-a, za razliku od prijedloga da se liste objedine. "Smatramo da je to dobar modalitet kontrole porasta troškova. Posebno skupi lijekovi se dodatno kontroliraju Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju" rekao je Beroš dodavši da to ide u smjeru uspostave registra bolesnika i uspostave mjerenja ishoda liječenja.
Rano otkrivanje bolesti
Osvrnuvši se nadalje na prevenciju i rano otkrivanje bolesti, Beroš je rekao kako su zamišljena tri stupnja. Preventivni zdravstveni pregledi - radna skupina će determinirati koje skupine s obzirom na dob i spol će u kojem vremenskom periodu provoditi specifične preglede s obzirom na učestalost kroničnih bolesti.
Spomenuo je, pritom, Beroš i dva nova nacionalna programa prema kojima smo, kako kaže Beroš, prvi u Europi. "To je Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća i Nacionalni program ranog otkrivanja melanoma", dodao je.
Pročitajte i ovo
Kada je riječ o promjenama u zdravstvenom sustavu, rekao je Beroš, vidljive promjene su u sustavu primarne zdravstvene zaštite. Slijedi reorganizacija bolnica, ustroj registara i praćenja ishoda liječenja te cjelovita informatizacija zdravstvenog sustava uz održivo raspolaganje resursima, istaknuo je Beroš.
Jačanje primarne zdravstvene zaštite
O jačanju sustava primarne zdravstvene zaštite, Beroš je rekao kako na regionalnoj i županijskoj razini netko mora koordinirati i upravljati primarnom zaštitom. "Svjedočio sam COVID krizi i ne želim se ponovno naći u situaciji kada neću imati jasnu koordinaciju. Mora postojati jedna institucija koja će uvažavati sve različitosti i sve specifičnosti koja će u iznimnim situacijama upravljati primarnom zdravstvenoj zaštiti", pojasnio je Beroš.
Ideja je da se jedan dom zdravlja unutar svake županije osnuje uz uvažavanje geografske specifičnosti koja omogućava osnivanje podružnice domova zdravlja.
Pročitajte i ovo
Nadalje, izjednačit će se koeficijenti bolničkih i specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Novitet je i mogućnost rada do 68. godine u privatnoj praksi bez mišljenja županije i suglasnosti ministarstva zdravstva. "Povisili smo životni starosni prag, što je očekivano", rekao je Beroš.
Nova kategorizacija bolnica
Kada je riječ o bolničkom zdravstvenom sustavu, održiva zdravstvena zaštita je cilj. "Potrebna je reorganizacija bolničke zdravstvene zaštite, nova kategorizacija bolnica kako bi se znalo čime nije preporučljivo da se bavi, a čime se može razvijati", rekao je Beroš.
Pročitajte i ovo
"Status opće bolnice može biti i bez stacionarnih kapaciteta za sve četiri osnovne djelatnosti, uz postojanje stolaca dnevne bolnice. Uspostava centara izvrsnosti, objedinjena javna nabava, prijenos osnivačkih prava nad općim bolnicama mogućnost jedne opće bolnice po županiji - onima koji to žele. Novo je ideja da županijski savjeti za zdravlje imaju obvezu najmanje jednom godišnje sastati se sa nacionalnim zdravstvenim vijećem radi ciljeva na području zdravstvene zaštite - to da sada nije postojalo. Komunikacija mora biti otvorena i stalna. To je kompromis koji mi nije drag. Trebalo je biti dvaput godišnje. To je početak i to se mora ostvariti", istaknuo je Beroš.
Unaprjeđenje specijalističkog usavršavanja
"Mislim da mladi liječnici koji artikuliraju svoj strah i nesigurnost su u potpunosti u pravu. Obveza je administracije osnažiti ih, omogućiti im stjecanje znanje i iskustva. Želimo to dodatno razviti. Unaprijedit ćemo sustav specijalističkog usavršavanja. Svjesni smo da moramo primjenjivati one odredbe koje već postoje u pravilniku specijalističkog usavršavanja liječnika" istaknuo je Beroš.
Slijedi utvrđivanje većeg koeficijenta složenosti posla za mlade liječnike. "To znači i veća plaća. Svjesni smo i važnosti i uloge liječnika u hrvatskom društvu. Isto tako uvesti stimulativne mjere rade u manje atraktivnim područjima rada", rekao je Beroš.
Žele unaprijediti i vrstu rada pod nadzorom, kao i dodatnu informatizaciju zdravstvenog sustava. "Ako izuzmemo skandinavske zemlje, mislim da se ničega ne smijemo i ne trebamo sramiti. Imamo uveden e-recept, e-uputnicu, e-naručivanje i e-karton koji omogućuje da se na svim nivoima prikazuju podaci o svim pacijentima, imamo telemedicinu, centralni upravljački sustav, imamo portal zdravlja, imamo onko-uputnicu koja je u fazi javnog savjetovanja, imamo uvođenje umjetne inteligencije i robotsku tehnologiju, a predviđen je i njen razvoj", rekao je Beroš o zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
Kada se govori o modelu plaćanja zdravstvene zaštite, mora se nastaviti razvoj, istaknuo je Beroš. "U početku je plaćanje bilo po broju pacijenata, pa potom po broju postupaka. Sada ćemo napraviti plaćanje po tome što se radi i kako se radi, koji su ishodi takvoga rada. Razgovarat ćemo o kvaliteti rada. Financijsku održivost sustava možemo ostvariti kroz unaprijeđenje modela financiranja i upravljanja na svim razinama zdravstva. Financiranjem zdravstva ne financira se samo zdravstveni sustav", dodao je Beroš.
Podsjetimo, krajem listopada ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je dugoočekivanu reformu u sektoru. Najavio je tada kako su, među ostalim, glavni ciljevi reforme jačanje preventivne zdravstvene zaštite i domova zdravlja, reorganizacija bolničkog sustava te praćenje ishoda liječenja.
No, predstavljena reforma izazvala je oštre reakcije studenata medicine s obzirom na to da je reformom predviđeno da nakon diplome svi mladi liječnici godinu dana rade u ordinacijama obiteljskih liječnika.
