Ministarstvo pravosuđa i uprave odgovorilo je tako na Hinin upit donose li izmjene Zakona o zemljišnim knjigama nove troškove građanima, kako je pisao dio medija.
"Stupanjem na snagu zakonskih izmjena za građane neće nastati dodatni troškovi, budući da je propisano da se za elektroničke prijedloge plaća 50 posto pristojbe", ističe Ministarstvo.
Navodi da je pitanje javnobilježničkih pristojbi dodatno uređeno Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, po kojemu se za prijedloge o zemljišnim knjigama propisuju bodovi od 8, 4 i 2 te odredbe u kojima javni bilježnici nemaju pravo na nagradu.
Ukupni troškovi ranije 33,18 eura, sada 29,86 eura
"To znači da se za postupke za koje se do sada nije naplaćivala sudska pristojba neće naplaćivati ni javnobilježničke nagrade", naglašava Ministarstvo.
Primjerice, javnobilježnička tarifa za podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu je 8 bodova (što iznosi 10,62 eura bez PDV-a, a s PDV-om 13,27 eura), a sudska pristojba za sve prijedloge koji su podneseni elektronički je umanjena za 50 posto pristojbe (odnosno sa 33,18 eura smanjena je na 16,59 eura).
Time je ukupan iznos troškova za predaju prijedloga elektronički putem javnog bilježnika 29,86 eura, dok trošak predaje prijedloga neposredno na sudu je iznosio 33,18 eura, a trošak predaje prijedloga putem pošte 33,18 eura, uvećano za trošak poštarine.
Da će ukupan iznos sudske pristojbe za podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika biti manji u odnosu na dosadašnje troškove, uvjeravao je jesenas, kod predstavljanja zakona, državni tajnik Josip Salapić, no dio medija iznio je drugačiju računicu.
Ministarstvo uvjerava da će građanima, pa i onima iz ruralnih područja, javni bilježnici biti dostupni jer na području svih nadležnih općinskih sudova postoje 362 javnobilježnička mjesta.
Također ističe da su sjedišta javnih bilježnika u mjestima u kojima nije sjedište suda niti sjedište stalnih službi, "čime će navedena usluga građanima biti još dostupnija u odnosu na prethodno zakonsko uređenje".
Zakonske izmjene smo kontinuirano komunicirali s javnošću, od predlaganja zakona do stupanja na snagu, a o njima su građane informirali i službenici na sudovima koji su do sada zaprimali takve zahtjeve, navodi Ministarstvo.
Prijedlozi se ne mogu podnositi papirnato, već samo elektronički
Od petka se svi prijedlozi zemljišno-knjižnom sudu mogu podnositi isključivo elektronički, putem javnih bilježnika ili odvjetnika kao ovlaštenih korisnika informacijskog sustava (OSS uređena zemlja).
Za građane to znači da od danas svoje prijedloge zemljišno-knjižnim sudovima više ne mogu podnositi osobno, u papirnatom obliku, već samo elektronički, preko odvjetnika ili javnih bilježnika.
Uređeno je to izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama čiji je cilj, tumači Ministarstvo, ubrzati postupke osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, povećati broj katastarskih čestica u Bazi zemljišnih podatka i osigurati ažurnost zemljišnih knjiga.
Postupci su pojednostavljeni, ubrzani i dodatno modernizirani budući da je osigurana digitalizacija vođenja zbirke isprave, čime je čitav postupak vođenja zemljišnih knjiga digitaliziran.
Spajanjem sustava ZIS (Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra) sa sustavom e-Spis i e-Notar omogućena je elektronička dostava svih sudskih odluka za provedbu, a razvojem digitalnog elaborata osigurano je podnošenje prijavnih listova za provedbu u zemljišnim knjigama.
Posljednjim izmjenama, podsjeća Ministarstvo, uređeno je i da se javnim bilježnicima kao povjerenicima suda mogu povjeriti postupci osnivanja i obnove zemljišnih knjiga.
