Za konkretnije povećanje plaća liječnicima i sestrama koje održavaju sustav svojim prekovremenim radom novca nema. Provjerili smo je li država ukidanjem agencija stvarno i uštedjela koju kunu.
Pročitajte i ovo
siguran u većinu
Plenković komentirao potez SDP-a, ali i mogućnost povratka Vilija Beroša u Sabor: Milanovića nazvao plagijatorom
Sjednica Vlade
Plenković poručio: "Borbe protiv korupcije ima samo ako ima i slučaja"
150 do 200 kuna - toliko će povećanje dobiti zaposleni u zdravstvu. Za medicinsku sestru Gordanu Miškulin to je ponižavajuće. "Tih jadnih 150 kuna dobit će jedna medicinska sestra u specijalističkoj ambulanti. Recimo, ona ima dnevno 200 - 300 pacijenata, ona naručuje te pacijente, ona i fakturira", kazala je Miškulin.
Plus ono što sestra i treba raditi. Danima upozoravaju da se sustav održava jer država igra na kartu njihove savjesti. "Neće nitko reći 'ja neću operirati zato što nemamo uvjete rada' ili 'zato što mi je koeficijent mali', 'zato što mi ne plaćaju prekovremene'. To nikome ne pada napamet i to je ono što oni koriste", smatra dr. Branka Jakovac iz Hrvatskog liječničkog sindikata.
Slična je priča i s asistentima u nastavi. "Ja jesam sklopila ugovor da radim s dvoje djece da sam pomoćnik, ali radim sa svih osam kad god stignem", otkriva Renata Đurđević, pomoćnica u nastavi.
Kako bi namaknuli novac za sve zahtjeve, pitali smo građane. "Smanjiti plaće uhljebima i proslijediti to ljudima koji su zaslužili", odgovara Marko iz Zagreba. "Mislim da treba javnu upravu za trećinu, recimo, smanjiti", dodaje Ivo. "Ja bih te sve nepotrebne agencije ukinula i njima dala veću plaću. A ima nepotrebnih ohoho", tvrdi Barbara.
Uštede na temelju ukidanja i pripajanja 54 agencije, zavoda i fonda Vlada je na početku godine najavljivala na sva zvona. "Govorimo o desecima milijuna kuna", izjavio je 1. siječnja ove godine bivši potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić.
Konkretnih podataka nema
Devet i pol mjeseci poslije pitali smo što je računica pokazala - koliko je ukupno ušteđeno. U Vladi do danas ne znaju, ali pretpostavljaju da su se smanjili troškovi. "U ovom trenutku teško mogu odgovoriti na to pitanje, kao i troškovi. Međutim, pretpostavka je da se smanjio broj rukovodećih službenika koji su bili u tim agencijama. Mislim da će se uskoro znati koji su podaci o tome", odgovorio je ministar uprave Ivan Malenica.
Pravo je pitanje i koliko se otpada odvaja. Na stranicama Agencije koja je isto pripojena ministarstvu stoje preliminarni podaci za prošlu godinu. U gradovima za koje stoji da odvajaju okruglu nulu kažu da nije tako. "To nije točno", tvrdi Marko Zubrinić iz tvrtke Gacka d.o.o.
Ministarstvo smo pitali što se događa. Oni lopticu prebacuju na javne davatelje usluga. "(...) Ako su smatrali da postoji eventualna pogreška, u svakom su se trenutku mogli javiti te dostaviti i dokazati nove podatke (...)", poručuju.
Kako god, Europa prijeti penalima. I to već za godinu dana. Nešto o čemu su trebali i trebaju brinuti oni koji svoje plaće uredno primaju, i na lokalnoj i na državnoj razini. Pa i kad je sustav gospodarenja otpadom na aparatima. S druge strane, liječnici i sestre kojima je pacijent na aparatima - ne mogu okrenuti glavu. Savjest im to ne dopušta.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr