Hrvatski iseljenici i njihovi potomci više neće biti stranci. Nakon odobrenja boravka, moći će odmah podnijeti zahtjev za državljanstvom. Trebaju samo imati potvrdu o pripadnosti hrvatskom narodu koju će im izdati Ministarstvo demografije i useljeništva.
"Samim podnošenjem zahtjeva za rješavanjem statusa državljanstva mogu ostvarivati sva prava koja imaju i svatko od nas, svaki građanin koji živi u našoj lijepoj Domovini, a to je mogu se zapošljavati, samozapošljavati, mogu ostvarivati sve obrazovne dionice, mogu upisivati osnovnu školu, srednju ili studirati", izjavio je Ivan Šipić, Ministar demografije i useljeništva.
Hrvati koji su život stvorili u Njemačkoj, podijeljenog mišljenja.
"Teško, teško. Djeca su većinom rođena ovde, i oni su ovdje stekli sve i prijatelje, školu fakultete završili", kaže Marko iz Berlina.
"Ja sam uistinu onaj koji se vraća ove godine dolje. Treba ih vratiti u Hrvatsku, treba im dati moral, snagu i ljubav da su dobrodošli", kaže Stipe iz Berlina.
Daju im se administrativne olakšice, a velik interes već postoji.
"2023.godine preko 10 tisuća upita smo imali vezano uz integraciju, povratak, stjecanje državljanstva, dakle sve ono o čemu razmišljaju ljudi koji se žele negdje uselit negdje, a ja govorim o Hrvatima koji se žele uselit u RH. Tako da interes je velik, interes postoji, a na nama svima kao društvu je da ga oplemenimo u kontekstu realizacije", tvrdi Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg držabnog ureda za Hrvate izvan RH.
Procjenjuje se da više od 3 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi diljem svijeta.
- Sjedinjene Američke Države: oko 1 200 000
- Kanada: oko 250 000
- Argentina: oko 250 000
- Čile: oko 200 000
- Australija: oko 250 000
- Novi Zeland: oko 100 000
- Njemačka: oko 500 000
- Austrija: oko 90 000
- Švicarska: oko 80 000
- Švedska: oko 40 000
"Svi oni imaju doticaja s Hrvatskom, od pete, šeste generacije Hrvata, bez obzira žive li u Južnoj Americi, na sjevernoameričkom kontinetu svi oni su povezani s Hrvatskom, domovinom njihovih predaka. Ovo je rekao bih mehanizam koji će im pomoći u donošenju odluke", tvrdi Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg držabnog ureda za Hrvate izvan RH.
Odgovor je ovo i na opadanje broja udjela mladih u ukupnom stanovništvu, ali i činjenici da je više od 200 000 stranaca iz trećih zemalja dobilo dozvole za rad i boravak u Hrvatskoj.
"Mislim da da, zato što imamo problem sa stanovništvom i sad netko može gurat tezu da se radi o zamjeni stanoviništa s obzirom na useljenika iz azijskih i ostalih zemalja, tako da je lakše adaptirat ljude koji dolaze kroz tu priču nazad. Za gospodarski rast nam trebaju novi ljudi koji mogu bit zapošljivi", smatra Zvonimir iz Zagreba.
"Ja mislim da njih ne možemo uopće vratit jer su oni otišli svojom voljom, a davati neke prednosti jednoj populaciji drugoj ne, mislim da nije fer", misli Ante iz Zagreba.
Hrvatsku tek čeka suočavanje s problemom demografije, a ovo je jedan od koraka.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
