Medicinske djelatnike tražimo kao suho zlato, ali im još uvijek ne dajemo najbolje plaće

''Tehnologija i zdravstvena skrb su dvije industrije koje imaju najveći utjecaj na ekonomiju. Postoji visoka potražnja, ali mala ponuda za ta radna mjesta, što im diže cijenu, odnosno plaću'', objasnila je Sarah Stoddard iz Glassdoora, tvrtke za praćenje tržišta rada.

Pročitajte i ovo Stvarno stanje Dobra vijest za pacijente: Oni rade unatoč štrajku Zanimljiva ljestvica Pogledajte u kojoj je državi najveća minimalna plaća: Ovdje se ne radi za manje od 2571 eura

Zbog velikih potreba za IT-evcima na tržištu rada, već nekoliko godina za redom u SAD-u su među najbolje plaćenim radnim mjestima ona u sektoru tehnologije, dok je slično i u Hrvatskoj. Međutim, u SAD-u su ipak još uvijek najtraženiji, ali i najplaćeni liječnici, dok su u Hrvatskoj najplaćeniji radnici u naftnoj industriji, a zdravstveni nisu ni na trećem mjestu.

Istraživanje koje je Glassdoor proveo u SAD-u obuhvatila je nekoliko milijuna zaposlenika i bazirala se na specijaliziranim radnim mjestima. Podaci koje imamo za Hrvatsku dostupni na web stranicama Državnog zavoda za statistiku odnose se na sektor rada, a ne specijalizirana radna mjesta te obuhvaćaju sve zaposlene u Hrvatskoj, pa je podatke za Hrvatsku i SAD moguće tek ugrubo usporediti. No, vidi se da odnos potražnje i ponude nemaju istu težinu u Hrvatskoj i razvijenoj prekooceanskoj ekonomiji u koju bismo se u ovom slučaju trebali ugledati.

Godišnji izvještaj Glassdoora zaključuje da su upravo one djelatnosti za koje postoji velika potreba, a manji broj osposobljenih za taj posao najplaćenije. U SAD-u su to općenito liječnici svih profila koji godišnje u prosjeku zarade 195.842 dolara (oko 1.240.000 kuna). Državni zavod za statistiku ne prati plaće po zanimanjima već prema stupnju stručne spreme i sektoru djelatnosti. Tako VSS djelatnici u zdravstvenoj zaštiti u koje spadaju i liječnici imaju godišnju plaću od oko 150.000 kuna. Na prvi pogled ne čini se malo za hrvatske prilike, ali usporedimo li to s plaćenijim radnim mjestima u našoj zemlji, vidimo da su neki drugi sektori lukrativniji.

Iako nema specificirano konkretnija zanimanja, prema Državnom zavodu za statistiku za lipanj 2018. najplaćenija radna mjesta u Hrvatskoj vezana su za radna mjesta u naftnoj industriji. Pomnožimo li njihovu lipanjsku plaću s 12 čime ćemo dobiti cifru godišnjeg primanja, vidjet ćemo da zarađuju dvostruko više od liječnika - 303.000 kuna. Na drugom su mjestu radna mjesta u rudarstvu - oko 290.000 kuna godišnje, a na trećem poslovi u zračnom prometu - oko 200.000 kuna godišnje.

U SAD-u nakon liječnika, koji su najtraženija i time najplaćenija zanimanja, po plaćama slijede farmaceutski menadžeri sa 146.412 dolara (gotovo milijun kuna) godišnje i farmaceuti 127.120 dolara (oko 800.000 kuna) godišnje.

Dok je 2017. godine u SAD-u, 11 najplaćenijih poslova od njih 25 bilo vezano uz tehnologiju, 2018. ih je 13 od 25. Što se tiče zanimanja vezanih za tehnologiju u Hrvatskoj, Državni zavod za statistiku grupirao je zajedno računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima, u kojima je godišnja plaća oko 159.600 kuna godišnje i nije posebno značajno porasla u odnosu na 2015. godinu kada je bila u prosjeku oko 135.000 kuna.

S obzirom na to da su, kako je rekla Stoddard, tehnologija i zdravstvena skrb dvije industrije koje imaju najveći utjecaj na ekonomiju, ponuda i potražnja za radnicima u tom sektoru trebali bi regulirati njihovu cijenu. Kod nas ta računica baš i nije vidljiva.

‘’Kada se uspoređuje status liječnika u zapadnim zemljama sa statusom liječnika u Hrvatskoj lako je uočiti da su naši liječnici potplaćeni. Ako uzmemo u obzir deficit broja zdravstvenih djelatnika, relativno loše uvjete rada (posebice uspoređujući ih s onima u zapadnim zemljama) i zahtjevnost njihovog posla, začuđujuće je da država ne poduzima dovoljne mjere koje će preventivno zadržati te ljude u našoj zemlji. Činjenica je da se tom pitanju ne posvećuje dovoljno pažnje. Odljev liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika u inozemstvo će se stoga nastaviti. Javni sektor poslovično kaska za privatnim sektorom kada je god riječ o promjenama i prilagodbama. To se jasno vidi i na tržištu rada. Dok se privatni sektor prilagođava promjenama na tržištu rada relativno brzo, javni sektor znatno kasni. Dobar primjer su turizam i graditeljstvo u kojima se bilježi rast plaća zbog deficita radnika’’, prokomentirao je ove podatke za DNEVNIK.hr Hrvoje Brkić iz Posao.hr.