Tužitelji za ratne zločine u Ukrajini pokušavaju prikupiti dokaze protiv general-pukovnika Aleksandera Čaika, koji je postao globalno poznat zbog svoje brutalnosti dok je bio vođa ruskih snaga u Siriji. Ujedinjeno Kraljevstvo ga je sankcioniralo zbog njegovih postupaka u toj zemlji, a Human Rights Watch kaže da bi Čaiko mogao snositi zapovjednu odgovornost za napade na bolnice i škole i neselektivno granatiranje stambenih zona tijekom zloglasnog napada u pokrajini Idlib 2019. i 2020. godine. Najmanje 1600 ubijenih su civili, a raseljeno je oko 1,4 milijuna ljudi.
U Ukrajini tužitelji kažu da nemaju dokaze da je Čaiko naredio određene zločine, ali je jasno da su zločini počinjeni pod njegovim nadzorom.
U lipnju je Državno tajništvo SAD-a sankcioniralo rusku 76. gardijsku desantno-jurišnu diviziju i njezinu 234. gardijsku desantno-jurišnu pukovniju, kao i 64. zasebnu motoriziranu streljačku brigadu zbog zločina u Buči. Sve su te jedinice bile pod vrhovnim zapovjedništvom Čaika, rekle su ukrajinske vlasti za AP.
Dok je Čaiko vodio ruski napad na Kijev iz Zdviživke, ruske trupe ispitivale su i mučile muškarce. Smrt tih ljudi bila je dio obrasca nasilja u sklopu kojeg su pretučene, mučene i pogubljene stotine civila na području pod Čaikovim zapovjedništvom.
Ovo nije djelo nekih odmetnutih vojnika, pokazuje istraživanje Associated Pressa i PBS-ove serije Frontline. Bila je to strateška i organizirana brutalnost, počinjena u područjima koja su bila pod čvrstom kontrolom Rusije na kojima su bili prisutni vojni časnici - uključujući i samog Čaika.
Ukrajinske snage zaplijenile su mapu veliku gotovo dva metra. Pohabana je, izgužvana i prilično zastarjela te su na njoj ucrtani i gradovi koji više ne postoje. Jedna crvena linija vijuga od Bjelorusije, duž zapadnog priobalja rijeke Dnjipro, kroz Černobil i prema zračnoj luci Žuliani u Kijevu.
Na poleđini je naškraban datum - 22. veljače 2022. - i pečat ruske vojne postrojbe - broj 07264, ruske 76. gardijske desantno-jurišne divizije. U 7 sati ujutro 24. veljače, zapovjednik te divizije, general-bojnik Sergej Čubarikin, naredio je svojim trupama da prijeđu u Ukrajinu iz Bjelorusije i probiju se do Kijeva, kažu ukrajinski tužitelji. Čubarikin je izvještavao Čaika tijekom početne faze rata, rekla su dva ukrajinska dužnosnika.
Dječaci vojnici - neki ne puno veći od svojih pušaka - sjedili su na svojim tenkovima i vikali: "Sada ćemo zauzeti Kijev! Kijev je naš!", ispričali su svjedoci. Trupe koje su se kretale prema glavnom gradu Ukrajine dobile su naredbu da blokiraju i unište nacionalistički otpor, kazao je RUSI - Royal United Services Institute, londonski think tank koji je analizirao kopije ruskih borbenih planova.
Popisi za ubijanje
Vojnici su koristili popise koje je sastavila ruska obavještajna služba i proveli operacije čišćenja u kojima bi identificirali i neutralizirali svakoga tko bi mogao predstavljati prijetnju.
"Te su naredbe napisane na Čaikovoj razini. Dakle, on ih je vidio i potpisao", rekao je Jack Watling, viši znanstveni suradnik na RUSI-ju koji je s AP-om podijelio svoja saznanja.
Iako naredbe same po sebi nisu nužno protuzakonite, one su se često provodile uz flagrantno nepoštivanje ratnih zakona i običaja dok su ruske trupe zauzimale teritorije diljem Ukrajine.
Svjedoci i preživjeli u Buči, kao i Ozeri, Babinci i Zdviživki - što su sve područja pod Čaikovim zapovjedništvom - rekli su AP-u i Frontlineu da su ruski vojnici mučili i ubijali ljude ako je postojala i najmanja sumnja da pomažu ukrajinskoj vojsci. Čišćenja su se pojačala nakon što su ruski položaji nekoliko puta precizno pogođeni, pokazuju intervjui i snimke, a vojnici su u presretnutim telefonskim pozivima, do kojih je došao AP, rekli svojim voljenima da im je naređeno da prema osumnjičenim doušnicima pristupe bez milosti.
Vojnici su svojim majkama, ženama i prijateljima u Rusiji rekli da su ubijali ljude samo zato što su bili vani na ulici dok bi pravi civili bili u podrumu, pokazuju pozivi koje je ukrajinska vlada presrela u blizini Kijeva.
Dana 21. ožujka vojnik po imenu Vadim nazvao je svoju majku: "Imamo naredbu da oduzmemo telefone svima, a onima koji se opiru - ukratko - do vraga s njima. Imamo naređenje: Nije važno jesu li civili ili ne. Pobijte sve. Imamo naredbu da ne uzimamo ratne zarobljenike, već da ih sve pobijemo", rekao je vojnik pod nadimkom Ljonja u telefonskom razgovoru 14. ožujka.
"Bio je zarobljen i jedan dječak od 18 godina. Prvo su mu mitraljezom propucali nogu, a zatim su mu odsjekli uši", ispričao je Ljonja svojoj mami.
Buča i 450 ubijenih ljudi
Ukrajinski tužitelji kažu da je 76. gardijska desantno-jurišna divizija sudjelovala u smrtonosnoj operaciji čišćenja Buče 4. ožujka duž Jablunske ulice, najsmrtonosnije ceste u okupiranoj Buči i mjesta gdje se nalazio važan ruski zapovjedni centar.
Život pod okupacijom Čaikovih snaga bio je napet i zastrašujuć, ispričali su lokalni stanovnici za AP i Frontline.
Buča, ugodan gradić nedaleko Kijeva, brzo je postao globalni simbol ruskih ratnih zločina i slučaj broj jedan za ukrajinske tužitelje za ratne zločine. Vojnici koji su se povlačili ostavili su za sobom tijela preko 450 muškaraca, žena i djece - gotovo svi su imali znakove nasilne smrti.
Ali pokolj nije bio ograničen samo na Buču. Ponavljalo se to u mnogim gradovima i selima, uključujući i Zdviživku. 17 ljudi pronađeno je mrtvo u Zdviživki, selu koje je prije rata imalo oko 1000 stanovnika.
"Kada pogledate sve što se događalo u Zdviživki, postaje očito da ovo nije samo pojedinačni slučaj, to je njihova politika za teritorij koji su zauzeli", rekao je Taras Semkiv, tužitelj za ratne zločine u Uredu glavnog tužitelja Ukrajine.
U ukrajinskom zakonu ne postoji koncept zapovjedne odgovornosti, ali ako tužitelji mogu dokazati da je Čaiko igrao ključnu ulogu u provedbi nezakonite politike Ruske Federacije, ili je trebao znati što njegove trupe rade i bio u poziciji zaustaviti ih ili kazniti zbog njihova ponašanja, mogao bi pred međunarodnim sudom biti optužen za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili genocid.
Dok traže konkretnije dokaze, ukrajinski tužitelji optužili su Čaika za zločin agresije, široku optužbu kojom ga se smatra odgovornim za pomoć u planiranju i provođenju ilegalnog rata u Ukrajini.
Kažu da je bio u Zdviživki od 20. ožujka do 31. ožujka i vodio napad na Kijev. Očekuje se da će Čaikovo suđenje uskoro početi u Ukrajini. Ali on se na sudu, gotovo sigurno, neće pojaviti.
Pročitajte i ovo
Iz minute u minutu
Putin ustvrdio da čovječanstvo ima dva izbora te poručio: "Nuklearno oružje? Nikada nismo rekli ništa o uporabi tog oružja." Progovorio i o obitelji
Međunarodni kazneni sud ima veće šanse od Ukrajine da jednog dana uhvati Čaika. To je trenutačno jedini međunarodni sud koji može smatrati čelnike kazneno odgovornima za ratne zločine. Ali to nije jednostavan zadatak.
Pročitajte i ovo
ZASTRAŠUJUĆE ORUŽJE
"Kakav bi to bolestan motiv Ukrajina trebala imati?" Stručnjak objasnio koliko je opasna prljava bomba i zašto je zovu nuklearkom za sirotinju
ICC nema jurisdikciju nad Rusima za široki zločin agresije jer Rusija - poput SAD-a - nikada nije pristala na to. Umjesto toga, tužitelji moraju s određenim zločinima povezati zapovjednike. Zbog toga je teško pokrenuti slučajeve protiv čelnika kao što su Čaiko, ali i Vladimir Putin.
Sve veći broj ljudi poziva na osnivanje posebnog suda za zločine u Ukrajini - sličnog onima koji su uspostavljeni za sukobe u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji - kako bi se riješio ovaj jaz u međunarodnom pravu. Kažu da bi to bio najbolji način da se Putina prisili da plati.
Inače, Putin je pohvalio Čaika za njegove akcije u Siriji, dodijelivši mu orden Heroja Rusije 2020. i promaknuvši ga u general-pukovnika u lipnju 2021.