Tehnička Vlada napisala je Europskoj komisiji odgovor na prigovore oko Zakona o konverziji švicarskog franka. Hrvatskoj nad glavom visi tužba banaka teška milijarde kuna.
Pročitajte i ovo
Iako su donedavno krediti u švicarskim francima mučili samo dužnike, sada glavobolje zadaju i državi, ali i bankama.
Dok se još uvijek vode rasprave je li za rješavanje spora nadležan arbitražni sud u Washingtonu ili neki od europskih sudova, oko jednoga dvojbe nema - ako se država i banke ne dogovore - obje bi strane sve to moglo - jako skupo stajati.
Država kaže da će pod svaku cijenu braniti nacionalne interese, a istodobno, banke spremaju nove tužbe.
Popodne je u Bruxellesu o pitanju hrvatskog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima Andrej Plenković razgovarao s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom.
Hrvatski sabor jednoglasno je donio Zakon zbog kojega je Hrvatska sada u problemu. Najbolje rješenje je, smatraju analitičari, dogovor države i banaka.
''Osobno se nadam da će doći do dogovora zato što je moje uvjerenje kako u čitavoj toj priči zapravo nema nevinih. S jedne strane regulator, mislim na središnju banku, zatim Vlada koja je predložila parlamentu i zatim parlament koji je donio zakon koji je donio i svi drugi akteri, ljudi koji su uzimali te zajmove'', rekao je Luka Brkić, ekonomski analitičar.
Iz Hrvatske udruge banaka kažu kako su još od donošenja spornog zakona upozoravali da on nije u skladu s ni s pravnom stečevinom EU, niti s bilateralnim sporazumima.
''Banke su još u nekoliko navrata u prvoj polovici 2016. godine izrazile želju i volju za razgovorom s predstavnicima Vlade RH s ciljem pronalaženja rješenja o podjeli troška konverzije kredita u švicarskim francima. Da se postigao dogovor i pronašlo rješenje, nestali bi i razlozi za nastavljanjem pravnih postupaka.'', poručuju iz Hrvatske udruge banaka.
'Otvoreni za konstruktivan dijalog'
Dogovora, dakle još nema, iako sve strane tvrde da za njega ima prostora. ''Iako je u ovome trenutku priprema arbitražne tužbe u tijeku, i dalje smo otvoreni za konstruktivan dijalog u cilju postizanja održivog rješenja'', poručuju iz Erste&Steiermärkische banke.
Prve tužbe već su stigle na arbitražni sud u Washingtonu. Iz Europske komisije potvrdili su kako bilateralni ugovori na temelju kojih su banke tužile Hrvatsku nisu u skladu sa zakonima Europske unije te kako se sporovi proizišli iz tih ugovora na njihovim sudovima ne bi trebali rješavati.
''Arbitražne procedure u intra-EU Bilateralnim ugovorima isključuju nacionalne sudove kao i Sud pravde te stvara situaciju gdje ti sudovi nisu u poziciji osigurati punu primjenu EU zakona'', priopćili su iz ureda Europske komisije u Hrvatskoj.
Hoćemo li na kraju ipak na arbitražu ovisi o tome tko će i koliko biti spreman popustiti. Država bi, smatra profesor Brkić, trebala pokazati dobru volju i to konkretnim potezima.
'Postoji više rješenja'
''Od onih tradicionalnih, stereotipnih, porezne olakšice do složenih operacija s državnim obveznicama. Prema tome, postoji više tehničkih rješenja da se to odradi i da država kaže ja preuzimam dio odgovornosti na sebe'', smatra Brkić. A iako ni to nije jeftino, još je uvijek, smatra Brkić, isplativije od arbitraže.
''Sat od odvjetničkih timova u tim arbitražama oko 2000 dolara prosječno do toga da jedna stranica presude košta 4 ili 5 milijuna dolara ili eura, tako svejedno, dakle izuzetno visoki troškovi. Prema tome to je definitivno skup sport i može biti i skup sport i za Hrvatsku'', rekao je Brkić.
Iz Hrvatske narodne banke koja bi također mogla imati važnu ulogu u dogovoru banaka i kazali su kako je još prerano za bilo kakav komentar. Andrej Plenković u Bruxellesu je pak predsjedniku Europske komisije kazao kako očekuje da će komisija imati razumijevanja za hrvatske stavove.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
