BDP RASTE, ALI IMA LI ZAISTA MJESTA OPTIMIZMU?

Zahvaljujući jačanju izvoza, potrošnje, a po najnovijim podacima i investicija, hrvatski BDP raste već sedam tromjesečja za redom. Zasluge za rast svojataju i SDP i HDZ.

Zoran Milanović, predsjednik SDP-a, poručio je na Twitteru SDP-a: 'Gospodarski rast je rezultat i rada naše Vlade. Pokrenuli smo trendove rasta izvoza, proizvodnje...' dok su HDZ-ovi ministri Zdravko Marić i Darko Horvat naglasili kako je njihova Vlada uspjela pokrenuti investicije i revitalizirati privatni sektor. S druge strane, na društvenim mrežama korisnici se ismijavaju s hvalisavom političkom elitom, i lijevom i desnom, i poručuju im - 'Nemamo Vladu, a u gospodarstvu i državi sve je bolje.'

Pročitajte i ovo Podaci DZS-a: Hrvatska ima najsporiji rast BDP-a u Europskoj uniji, Marić: "Rast je ispod očekivanja" Sporije od očekivanog Hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo za 3,3 posto

Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić ne dijeli toliko oduševljenje političara brojkama i samom činjenicom da BDP raste. Naravno, kaže, da je bolje da BDP raste, ali...

'Govorimo o stopama rasta bez onih toliko potrebnih čvrstih temelja. Naravno da BDP i dalje raste jer su turistički rezultati dobri, cijene sirovina na svjetskom tržištu su i dalje niske, povećana je inozemna potražnja, a tu je i rast potrošnje građana zbog izmijenjenih stopa poreza na dohodak. No, dok se ne promijeni način ponašanja i kreiranje javnih politika, dok se ne provede ozbiljno restrukturiranje javnih financija, kvalitetan rast gospodarstva neće biti održiv', pojašnjava Brkić dodajući kako, usprkos brojkama i uzlaznim trendovima, ne možemo govoriti o pravom gospodarskom oporavku.

Pa do kada onda možemo ovako? Što možemo očekivati? Ministar Darko Horvat najavio je da bi, nakon doprinosa turističke sezone, rast BDP-a u trećem kvartalu mogao biti čak 3 posto.

'Možemo svašta očekivati. Ove stope rasta su rezultat gore navedenih faktora i samo s njima ne možemo očekivati dugoročno veliki rast gospodarstva. I dalje se možemo zaduživati, svi veliki javni dugovi ionako neće moći biti vraćeni. A slobodan pad je dugačak. Ne bude li promjena u porezu na dohodak, ako poraste cijena novca na tržištu, što je vrlo izgledno kao i cijena sirovina, mi smo opet u recesiji', ističe Brkić navodeći da bez potpuno novih institucionalnih aranžmana i bez radikalno provedenih strukturnih reformi dugoročni rast gospodarstva neće biti održiv.

Inače, u Državnom zavodu za statistiku navode kako je rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju ove godine premašio je prosječni rast u 28 zemalja članica Europske unije na godišnjoj i tromjesečnoj razini. U zemljama EU-a prosječni rast u drugom tromjesečju iznosio je 1,8 posto na godišnjoj razini prema sezonski prilagođenim podacima, a u Hrvatskoj 2 posto.