Ljudsko pravo na vodu: Šest posto Hrvata nema mogućnost priključenja na vodovod

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović kazala je kako mnogim građanima voda još nije dostupna kroz sustav javnog vodovoda dok četvrtina građana kasni s plaćanjem režija što otvara mogućnost isključenja vode.

Pročitajte i ovo 10 puta više od dopuštenog U vodi je pronađen opasan metal: Karlovčani žive u strahu i traže hitnu reakciju Najavljeno rješenje Nakon više od dvije godine otkriven uzrok nepitke vode u Karlovcu, građani u nevjerici: "Ovo je sramota"

"Oko šest posto stanovnika nema mogućnost priključenja na vodovod, a dio onih koji imaju tu mogućnost odlučuju se na alternativne opcije, poput bunara i sl. Razlika u cijeni vode u Hrvatskoj je od sedam do 27 kuna. Ne postoji jedinstvena cijena nego o njoj odlučuju isporučitelji kao što i odlučuju kome će se isključiti voda zbog neplaćanja", naglasila je Vidović.

Podsjetila je da bi, prema međunarodnim preporukama, svakom čovjeku trebalo biti osigurano najmanje 70 litara vode dnevno i pojasnila kako pravo na vodu nije bezgranični pristup besplatnoj vodi nego pristup vodi za osobne potrebe.

Pravo na vodu - da, ali pravo na neplaćanje - ne

"Dostupnu pitku vodu iz sustava javne vodoopskrbe u Hrvatskoj ima 94 posto stanovništva. Mora se napomenuti da priključaka ima znatno manje, negdje oko 86 posto", ustvrdila je Elizabeta Kos iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Istaknula je da Hrvatska iz sredstava EU-a ima na raspolaganju milijardu i 50 milijuna eura za te namjene obrazlažući da se vodoopskrbni sustav mora uskladiti s EU direktivom o vodi za piće do 2023. godine, kada je krajnji rok direktive i o komunalnim i otpadnim vodama.

Kos je napomenula kako se mora razlikovati pravo na pitku vodu i pravo na vodnu uslugu.

"Mi smo se uskladili s okvirnom europskom direktivom koja kaže da mora biti povrata troška u cijeni vodnih usluga. Naravno, pravo na vodu da, ali pravo na neplaćanje ili zlonamjerno iskorištavanje, zaista ne bi bilo u redu", rekla je. Dodala je da također postoji i socijalna cijena vodnih usluga.

Kos naglašava da se do 2023. očekuje 100 postotna pokrivenost mrežom, a prema nacrtima novih zakona mogućnost ukidanja naknada za priključenje.

Komparativna iskustva u primjeni prava na vodu izložila je viša savjetnica za pravne poslove u Istarskoj županiji Desanka Sarvan. Istaknula je da su države Latinske Amerike od 2000. godine imale procese privatizacije vodnih usluga koji su bili neuspješni i doveli do toga da je cijena vode porasla te su nastupila isključenja siromašnih korisnika iz vodnog sustava.

Slovenija prva država u EU koja je unijela pravo na vodu u ustav

Sarvan je podsjetila kako su u EU postojala tri prijedloga za konstitualizaciju ljudskog prava i to u Belgiji, Italiji i Sloveniji.

"U Belgiji je rečeno da to nije pitanje u fokusu interesa jer oni imaju jako dobro zaštićeno ljudsko pravo na vodu, u smislu da svi građani imaju 15 kubika vode na godinu besplatno. U Italiji taj prijedlog nije razmatran, a u Sloveniji je unesen u Ustav", naglasila je.

Obrazložila je kako je u Sloveniji postignut konsenzus između parlamentarnih stranaka i zastupnika, između civilnog društva i lokalnih samouprava te je Slovenija prva država koja je u EU u svoj Ustav unijela to pravo.

"Hrvatsko zakonodavstvo je vrlo korekto što se tiče prava na vodu, no kada bi se to unijelo u Ustav onda bi to imalo značenje priznate društvene vrijednosti. Svima bi se jamčilo da ne mogu ostati bez vode za piće, a građanima kojima bi bilo povrijeđeno to pravo omogućilo bi se da zaštitu traže putem sudova", kazala je Sarvan.

Cilj okruglog stola je potaknuti javnu i stručnu raspravu o potrebi zaštite prava na vodu Ustavom RH, kako bi se, bez diskriminacije i neovisno o političkim i tržišnim interesima za privatizacijom, osigurala dostupnost financijski pristupačne i zdravstveno ispravne vode za piće i sanitarne potrebe građana. (Hina)