Ukida se zastara za SVA teška ubojstva!

Vlada je dala i mišljenje na prijedlog 46 zastupnika u Hrvatskome saboru da se pristupi promjeni Ustava. Riječ je o prijedlogu SDP-a da se ukine zastara za politički motivirana ubojstva, a u skladu s dogovorom koalicijskih partnera, SDP-a i HNS-a.

Pročitajte i ovo "A tko se to nama probudio?" Primorac opet proziva Milanovića: "Ne treba nam prevrtljivac" DOSJEI X Miljenić na odboru za obranu: "Zatvorite sjednicu, pa će Kundid moći pričati o klasificiranim podacima"

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je da Vlada predlaže da se izmjenama Ustava ukine zastara za sva teška ubojstva, a ne samo politički motivirana. Milanović napominje kako se ovim prijedlogom jasno poručuje da bi se zastara ukinula i retroaktivno, a ne samo za nove zločine.

Netko tko je ubio dijete prije 30 godina neće više moći doći i reći da je to napravio, a da mu nitko ništa ne može napraviti, opisao je Miljenić koristi promjena te dodao da će posebnim zakonom biti napravljen katalog djela koja danas podrazumijevaju teška ubojstva.

'Lex Perković'

'Za nekoliko mjeseci pojavit će se opet ista situacija, samo će protagonist biti drugačiji, ali svodi se na to da nesporazumi i sukobi nikada ne prestaju i ovo je tranzitorna dječja bolest koja ništa ne košta, dobro ju je odležati', kaže premijer Zoran Milanović govoreći o neslaganju s Europskom komisijom kad je riječ o europskom uhidbenom nalogu.

'Ja sam iz ovog naučio dosta, a nisam platio ništa', rekao je Milanović, te dodaje da su ovakve situacije normalne i da se moramo naučiti na to. Postignut je kompromis, priča je gotova, kaže premijer.

'Sad idemo na ustavne promjene, želimo ukinuti zastaru za teška ubojstva kao što cijelo vrijeme tvrdimo', dodaje premijer.

'Vjerujem da imamo loše vijesti za pesimiste i da će u sljedećoj godini biti bolje. Imat ćemo rast gospodarstva i to će vjerojatno pratiti rast zaposlenosti', ponovio je premijer Milanović na početku sjednice Vlade.

Smjernice ekonomske i fiskalne politike

Govoreći o smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. do 2016. ministar Branko Grčić rekao je da s tim smjernicama 'kasnimo, ali htjeli smo na površinu izvući sve skrivene dugove.'

Ministar financija Slavko Linić kaže da je 2014. godina, godina s nastavkom štednje i naglom eksplozijom deficita. 'Zato smo pokušali naći dugoročne mjere ušteda pa da deficit smanjimo', kaže Linić.

Navedene mjere u naredne dvije godine pokušat će vratiti deficit na ispod tri posto.

'Trebalo nam je 2 godine da saniramo postojeće stanje i stvorimo temelje za reforme' Milanka Opačić 'Konstatiram da je Hrvatska ušla u EU, ali zbog rezultat recesija imamo negativan efekt. Povećanje je rashoda, a nemamo prostora za smanjenje rashoda da ne utječemo na deficit', izvijestio je Linić zaključujući kako prva godina ulaska Hrvatske u EU ima negativne učinke.

Nema velikih promjena kad je riječ o prihodima. 'Predviđamo 0,8 posto rast jer naši porezni prihodi ne rastu', rekao je Linić. Što se tiče rashoda, oko 8 milijardi kuna su samo rashodi za vraćanje duga, a 4,7 milijardi košta nas članstvo u EU.

Minsitar financija napominje kako je porast javnog duga rezultat je visokog deficita u 2011. i u 2012. To je i rezultat reformskih poteza Vlade, ali i u iskazivanju svih skrivenih dugova bivše vlade.

'Zaduživali se za potrošnju onoga što nije zarađeno'

Govoreći o nagomilanom dugu ministrica Milanka Opačić je rekla: 'Država se zaduživala za potrošnju, za trošenje onoga što nismo zaradili. Socijalni mir košta desetke milijardi duga kamata koje danas vraćamo.'

Ministrica Opačić je izvijestila kako Vlada namjerava smanjiti proračunsku rupu sljedeće godine. Mjere uključuju: rast trošarina, manje parafiskalne namete, usklađivanje stope PDV-a, daljnja privatizacija, ušteda na javnoj nabavi.

Europski uhidbeni nalog

Na dnevnom redu Sjednice Vlade su izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, po kojima primjena europskog uhidbenog naloga (EUN) stupa na snagu najkasnije 1. siječnja 2014. godine, a EUN bi se primjenjivao i na zločine počinjene prije 2002.

>> Lex Perković već sutra na Vladi

'Sustav europskog uhidbenog naloga je koncipiran kao sustav neravnopravnosti koje starim državama članicama daje mogućnost ograde, a novim ne daje. Ako doslovno tumačite okvirnu odluku, to je tako. Hrvatska verzija u prijevodu je bila pogrešna i to je službena verzija koja je objavljena u službenim novinama EU. 20. kolovoza ove godine ona je promijenjena. Na hrvatskom jeziku pisalo je da Hrvatska ima pravo ograničavanja. No, to je sada ispravljeno', rekao je Milanović dodajući kako će se sustav neravnopravnosti europskog uhidbenog naloga promijeniti i za stare članice.

Milanović pak napominje kako 'ostaje problem u vezi ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu i tu su nam otvoreni bokovi'.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook