Što se tiče velikog i malog početnog slova, pravilo je jednostavno. U hrvatskom se jeziku imena blagdana i praznika smatraju vlastitim imenima te se pišu velikim početnim slovom. Ako se sastoje od više riječi, samo se prva riječ piše velikim slovom, a ostale malim (ako i same nisu vlastita imena).
Pritom valja napomenuti da nisu samo neradni dani blagdani. Dakle, pravilno je pisati Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, ali i Veliki tjedan, Veliki petak, Velika subota, Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja te Pepelnica, odnosno Čista srijeda.
Blagdanska razdoblja i pojmovi povezani s blagdanima pišu se pak malim početnim slovom: korizma, uskrsno/uskršnje vrijeme, uskrsni/uskršnji praznici, uskrsna pisanica, uskrsni kolači, uskrsni zeko…
Uskrsni ili uskršnji?
Oba oblika pridjeva, i uskrsni i uskršnji, pripadaju hrvatskom jeziku i pravilna su. Međutim, prednost se daje obliku uskrsni iz nekoliko razloga.
Pridjevska tvorba sufiksom -ni (uskrsni, nedjeljni, božićni) češća je od one sufiksom -nji (uskršnji, subotnji, današnji). Prvi način tvorbe ujedno je i jednostavniji jer u drugome dolazi do glasovne promjene jednačenja po mjestu tvorbe, gdje nepčani glas nj mijenja s u njegov nepčani parnjak š: Uskrs – uskršnji. Pridjev uskršnji također je i stilski obilježen.
Pročitajte i ovo
Bojanje ili bojenje pisanica?
I bojanje i bojenje pravilno su napisane glagolske imenice, ali nemaju isto značenje. Imenica bojanje nastala je od glagola bojati se te označava stanje straha, a imenica bojenje od glagola bojiti te označuje prekrivanje čega bojom.
Budući da ih se nemamo razloga bojati, pisanice bojimo i uživamo u njihovu bojenju.
Pročitajte i ovo
