Ni oni ne uspijevaju zaraditi: Jedina dva centra za otpad troše novac na zbrinjavanje smeća

Centri za gospodarenje otpadom Kaštijun i Marišćina jedina su dva pokrenuta centra od 11 predviđenih. Ni ona ne izdvajaju drugi otpad iz komunalnog otpada te umjesto da zarađuju na prodaji goriva koje trebaju izrađivati iz otpada, zbog loše kvalitete plaćaju njegovo zbrinjavanje.

To su najveće zamjerke objedinjene revizije učinkovitosti gospodarenja komunalnim otpadom koje je, uz dva centra, Državni ured za reviziju proveo još u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te u 19 lokalnih komunalnih društava.

Pročitajte i ovo Vikend-pregovori u Zagrebu Hoće li poskupjeti odvoz otpada u gradu? "Pregovori tek trebaju početi"

Ako se u ukupnoj masi miješanog komunalnog otpada koje se doveze u centar nalazi više od petine drugog otpada, na primjer biootpada, centar ga je dužan izdvojiti, preuzeti te zbrinuti, a komunalnom društvu koje ga je dovezlo obračunati naknadu, ali CGO Kaštijun, koji prikuplja otpad s područja Istre, to ne radi, piše u reviziji.

U Marišćini plohe već popunjene

CGO Marišćina, koji prikuplja otpad iz Rijeke i s Kvarnera, zbog odlaganja neobrađenog komunalnog otpada već je u toj mjeri popunio plohe za odlaganje da to, po reviziji, dovodi u pitanje procijenjeni vijek trajanja Centra.

Naime, odlagališna ploha 1A na Marišćini u cijelosti je popunjena već do kraja 2021., dok je kapacitet plohe 1B popunjen 36,4 posto. Nakon njih, predviđeno je odlaganje na plohe dva (2A, 2B i 2C) ukupnog kapaciteta od 1,6 milijuna kubičnih metara, čiji je vijek trajanja procijenjen na 18 i pol godina.

Pročitajte i ovo NOVA ODLUKA Nema više šetnje u kupaćim kostimima: Polugole turiste po gradu će kažnjavati komunalni redari

Pročitajte i ovo "Držat ću oči širom otvorene" Nova kampanja bori se za žrtve kaznenih djela: Nasilje se najčešće ne prijavljuje iz straha

Međutim, odlagališna ploha 2A već je iskorištena 60 posto, odnosno na njoj se nalazi neobrađeni komunalni otpad koji je odložilo komunalno društvo iz Rijeke, stoji u reviziji.

Također, Ured za reviziju utvrdio je da otpad odložen na privremeno odlagalište u Marišćini nije prekriven adekvatnim pokrovnim brtvenim slojem i nije rekultiviran, odnosno hortikulturno uređen.

Zbog toga oborinske vode natapaju smeće, pa nastaju procjedne vode i odlagališni plinovi neugodnih mirisa. Ta ploha, 2A, nije spojena ni na kakav aktivni sustav otplinjavanja, odnosno sustav za prikupljanje i obradu odlagališnog plina, dodaje se u reviziji.

Proizvedeno tek četiri posto goriva

Ured za reviziju uočio je da dva centra ne proizvode u planiranoj mjeri gorivo iz otpada, pa i ne ostvaruju potreban prihod od prodaje proizvedenog goriva iz otpada, nego stvaraju trošak zbrinjavanja predajom goriva ovlaštenim oporabiteljima.

Prema dvostranim sporazumima o financiranju projekata izgradnje centara Kaštijun i Marišćina, u okviru Instrumenata pretpristupne pomoći, obradom komunalnog otpada trebalo se proizvoditi gorivo.

Pročitajte i ovo POLICIJSKA POTJERA VIDEO Mnoštvo policijskih vozila jurilo zagrebačkim kvartom Peščenicom: Doznajemo što se dogodilo

To gorivo iz otpada (SRF - Solid Recovered Fuel) mora biti obrađeno, homogeno i propisane vlažnosti, kalorijske vrijednosti, sadržaja pepela i teških metala itd., suho stabilno i bez neugodnih mirisa.

Kaštijun je potpisao 2007. pismo namjere o korištenju goriva iz otpada u tvornici cementa, ali ono ne zadovoljava norme kvalitete koje traže oporabitelji. Stoga oporabitelji uvoze kvalitetnije gorivo, a Kaštijunu ostaju velike količine nezbrinutog SRF-a.

Pročitajte i ovo TRI OSOBE POGINULE "Traumatično iskustvo", "Jako sam se preplašio": Potres magnitude 5,9 stupnjeva pogodio Iran

Ni Marišćina ne proizvodi u planiranoj mjeri gorivo iz otpada, zbog čega se povećava opseg otpada koji se odlaže. Ugovorom je trebala izdvojiti 35 posto goriva iz otpada, 35 posto metanogene frakcije, 25 posto vode i pet posto metala. Revizijom je utvrđeno da je Marišćina od 2019. do 2021. proizvela svega 4,1 posto goriva iz komunalnog otpada.

Fond plaća nepredviđene troškove

Od 2018. do kraja 2021. u Centru Kaštijun proizvedeno je 16,2 posto SRF-a od ukupno dovezenog miješanog komunalnog otpada, i on se privremeno balira i skladišti u Centru.

Pročitajte i ovo Parlamentarni izbori Korak po korak - pripreme za odlučujuću utakmicu počinju: "Razgovaramo, ali ne bih sada o imenima"

Ukupni troškovi zbrinjavanja goriva iz otpada iznosili su 24 milijuna kuna, a koncem 2021. nezbrinuto je goriva vrijednog oko 13 milijuna kuna. Te je godine Fond počeo snositi 40 posto troškova zbrinjavanja tog goriva što je za 2021. iznosilo 5.6 milijuna kuna, a iduće još milijun kuna bez PDV-a.

Ured za reviziju zaključuje da nisu ostvareni ciljevi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji te da nisu ostvareni prihodi od prodaje goriva iz otpada.

Pročitajte i ovo Nemaju napretka u karijeri Deseci tisuća učitelja izašli na ulice u Lisabonu, traže bolje plaće i uvjete rada

Zbog malog izdvajanja sirovina produkt mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada (metanogena frakcija i ostali otpad) u navedenom razdoblju činila je čak 66,4 posto komunalnog otpada koji se obrađuje u Marišćini.

Izdvojena neznatna količina metala

Tijekom obrade u navedenom razdoblju umjesto pet posto, izdvojeno je samo 0,02 posto metala. Prema obrazloženju odgovorne osobe u CGO Marišćina, izdvojeni metali bili su previše onečišćeni drugim otpadom zbog čega su odloženi na odlagališnu plohu.

U Kaštijunu također željezne frakcije i neželjezne metalne frakcije kvalitetom ne zadovoljavaju zahtjeve otkupljivača.

Državni ured preporučio je Marišćini da preispita odlaganje komunalnog otpada na odlagališne plohe te da ispita mogućnost oslobađanja popunjenih odlagališnih ploha koje bi se koristile u skladu s procijenjenim vijekom trajanja toga centra.

Pročitajte i ovo RAT U EUROPI Srušio se helikopter koji se koristi za prijevoz Putina. Rusija opet teško optužila Ukrajinu - "Namjerno su gađali bolnicu"

Nadalje, Marišćina je u 2020. i 2021. zbog nastalih kvarova na postrojenju za mehaničko-biološku obradu i povećane količine primljenog otpada tijekom ljetnih mjeseci vozila otpad na druga odlagališta. U te dvije godine odvezeno je tri milijuna tona koja su centar dodatno koštala 2,1 milijuna kuna bez PDV-a.

Iz udruge Krizni Eko Stožer Marišćina traže zaustavljanja "postojećeg primitivnog modela manipuliranja smećem", jer smatraju da je neadekvatno odabrana njegova lokacija, kao i skupe i zastarjele tehnologije za obradu smeća.

"Uvođenje ekološkog sustava odvajanja i zbrinjavanja otpada nema alternative", ističu u udruzi kojoj je "provedba tog koncepta vrlo važan cilj rada".