Kosor: Objava na WikiLeaksu ne mijenja naš odnos s SAD-om

'Sigurno je da objava tajnih dokumenata nije ugodna niti za jednu zemlju pa tako niti za SAD. Mi smo kontaktirani od strane američkog veleposlanstva, no nije bilo riječi o tome kakvi bi to dokumenti bili', istaknuo je Mario Dragun, glasnogovornik MVPEI-ja.

Pročitajte i ovo 14 godina pravne bitke Julian Assange je na slobodi! Ne žele da procure u javnost Telegrami izazvali paniku u Pentagonu: Traži se Australac

Istaknuo je kako saveznički i prijateljski odnosi između Hrvatske i SAD-a uvelike nadmašuju trenutnu problematiku oko WikiLeaksa i objave tajnih dokumenata. 'Vjerujem da će naši odnosi i u budućnosti biti takvi', dodao je Dragun. Naglasio je kako nitko ne zna razmjer objavljenih dokumenata te istaknuo i činjenicu kako je to uistinu teško i predvidjeti. 'Međutim, vrijeme će pokazati je li istina, kako se nagađa po medijima, tako strašna, kao što se prikazuje', zaključio je Dragun.

>> Guardian: 1686 brzojava iz Zagreba među dokumentima WikiLeaksa

>> 'WikiLeaks treba proglasiti terorističkom organizacijom'

Zamoljena za komentar da je internetska stranica WikiLeaks objavila da se dio diplomatskih dokumenata odnosi i na Hrvatsku, i premijerka Jadranka Kosor je odgovorila kako se tu zapravo nema što komentirati. 'Bez obzira na to što će se objaviti to nikako neće poremetiti odnose između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, našega saveznika koji nas podupiru na europskom putu, ali koji su nas podupirali i ostvarenju strateškog cilja - članstva u NATO-u, tako da tu nema promjene', zaključila je premijerka Kosor.

'WikiLeaks nije ugrozio hrvatsku nacionalnu sigurnost'

Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko smatra da objavom dokumenata WikiLeaksa nije ugrožena hrvatska nacionalna sigurnost. Podsjetimo, pet utjecajnih svjetskih medija dobilo je na uvid kompletnu materiju, a materijal na stranicama WikiLeaksa nedostupan je, zbog hakerskih DDOS (Distributed denial of service) napada. Britanski Guardian i njemački Der Spiegel spominju i Hrvatsku u kontekstu objavljenih dokumenata.

Guardian je čak i objavio broj brzojava iz veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, koje je WikiLeaks objavio. Njih je točno 1686, no ministar Karamarko smatra da je brojka pretjerana.

'Nacionalna sigurnost nije ugrožena'

Nakon Sanaderovog pokušaja puča u HDZ-u u State Department su poslana četiri izvješća. Dva 4.1.2009. te druga dva 5.1.2009. 'Teško mi je sad u ovom trenutku pričati o tome. Mislim da je puno manje dokumenata o Hrvatskoj. Tu se susrećemo sa stalnim problemom curenja informacija i to je uistinu pojava koju samo možemo osuditi', izjavio je ministar Karamarko.

Na pitanje je li Hrvatska znala da se prikupljaju informacije o njoj, Karamarko je naglasio kako je normalan proces u svijetu da zemlje prikupljaju podatke o drugim zemljama. Istaknuo je kako nacionalna sigurnost time ostaje neugrožena. 'Treba vidjeti karakter tih dokumenata prije svega, a našu nacionalnu sigurnost svakako ne mogu ugroziti', smatra Karamarko.

Dodaje kako će Ministarstvo moći pametnije ocijeniti situaciju kad se prikupi više podataka. 'Mislim da je ovo primjereniji problem za Ministarstvo vanjskih poslova i eventualno sigurnosne službe', rekao je ministar.

Montgomery: Ljut sam zbog ovakvog neprofesionalizma

Razgovarali smo i s bivšim američkim veleposlanikom u Hrvatskoj Williamom Montgomeryjem koji kaže da nije uplašen zbog ove situacije nego da je jako ljut.

'Prije svega sam jako ljut jer nam je sustav tako loše osiguran da mogu iscuriti državne tajne. Ljut sam jer ovo znači inkompetenciju i neprofesionalizam, te sam zbog toga iznimno tužan. Ovo će sigurno naštetiti našim odnosima diljem svijeta i mnogi više neće moći s nama razgovarati s povjerenjem. Počinjeno je mnogo štete i odgovornost je samo naša', rekao je Montogomery.

Je li bilo uobičajeno pisati svakodnevna izvješća s osobnim opisima?

'Svaka organizacija na svijetu ima svoje tajne i povjerljive informacije i vlastita razmatranja te je normalno da se ta razmatranja ne dijele s drugima. Esencijalno bitno je da veleposlanstvo da vlastiti uvid o zemlji i stanju u njoj i vođama te zemlje, kako bi naša Vlada znala kako se treba ponašati prema toj zemlji. To je uobičajena praksa u svim zemljama na planeti, pa tako i u Hrvatskoj. Da nema toga, sustav veleposlanstava bio bi beskoristan', kazao nam je bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj.

Montgomery misli da prije svega treba provesti istragu o tome tko je napravio ovako loš sustav i tko je odgovoran za ovakvo puštanje informacija i kako se to može popraviti da se opet ne ponovi.