'Pojedini printeri nisu opremljeni prekidačima, jer je to dio koji povisuje cijenu proizvođačima, pa su oni štedjeli i nisu ugrađivali prekidač.’ Ovim riječima priču počinje Mario Maričević, inženjer elektrotehnike, zaposlenik Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Pročitajte i ovo
donosi provjereno
Apsurd hrvatskog zdravstva: Zbog dijagnoze ne može iz kuće bez aparata za kisik, a iz HZZO-a su je već dvaput odbili
Analiza Provjerenog
Znate li kakvim se sve kemikalijama, teškim metalima i plastikama svaki dan trujemo? "Nadam se dobrim rezultatima, ali..."
Bez prekidača, mi nemamo drugu opciju osim da uređaj cijelo vrijeme radi stand-by. A pisači su upravo najbolji primjer za početak naše priče o uređajima koji većina nas u kućanstvu jako malo aktivno koristi, a cijelo vrijeme su uključeni i troše.
U hrvatskom UNDP-u (United Nations Development Program) četrdesetak ljudi radi u projektu poticanja energetske učinkovitosti. Njihov stručnjak, Admir Pajić, na nekoliko kućanskih aparata pokazao nam je koliko vuku struje.
‘Kada uključimo laptop koji je ugašen, troši do nekih 20W. Troši kao neke dvije štedne žarulje od 10W, samo laptop da je uključen, a ne upaljen. A vidimo kada ga upalimo, povećala se potrošnja na nekih 50-60W. To je 30%! To je razlika. 30 % laptop troši kada je ugašen, a uključen.’
Sljedeći test - telefon.
Za dva tipa bežičnih telefona, stariji i noviji, izmjerili smo potrošnju u trenutku dok su u kućištu te kada telefon podignemo. Mario Maričević nam je prikazao razliku. ‘Njegova potrošnja u trenutku dok je na punjaču iznosi 1,3W u stand-byu. Podizanjem slušalice prestaje punjenje bežičnog dijela te ta potrošnja pada na samo 0,4 W.’
Želite li uštedjeti energiju, telefon nikako ne smijete držati na punjaču cijelo vrijeme, već čim se napuni, izvadite ga iz kućišta. Mjerenjima smo ustanovili da je stariji model telefona trošio 2W više po satu nego noviji model.
Potom smo provjerili vječni mit televizor. Tomislav Tomiša iz Zavoda za visoki napon i energetiku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu pojasnio nam je: ‘Za neke uređaje, kao što su klasični televizori, povoljno je da ih vi ne isključujete i uključujete. S katodnom cijevi koja ima žarnu nit. A žarna nit, ako je hladna kod uključenja povuče više struje.’
Dakle klasični TV, ne bi trebalo isključiti iz struje više puta na dan, ali jednom na dan, primjerice prije odlaska na spavanje, definitivno. Nećete naštetiti samom uređaju, a uštede su velike. Mjerenjem smo utvrdili da klasični TV troši 4W u stand-byu, dok ovaj veliki LCD uređaj troši čak 8W. Manji LCD-i obično troše znatno manje nego klasični televizori.
Naravno, potrošnja se mijenja od proizvođača do proizvođača. U korisničkim uputama možemo pronaći koliko je na stand-by modu potrošnja. No, rijetko tko od nas ikad pogleda koliko uređaj koji kupujemo troši dok je samo uključen u struju, a trebali bismo se informirati uvijek, prije kupnje.
Prosječno kućanstvo na godinu troši 3500 kW/h što je oko 3 000 kuna. Smatra se da od 300 do 500 kW/h odpada na uređaje u stand-byu!
Koliko ove brojke utječu na vaš mjesečni račun? Možete sami izračunti, prebrojite sve uređaje koje su vam u ovome trenutku u stanu uključeni u struju, a ne rade. Naravno, svako kućanstvo se razlikuje, no mi smo izmjerili većinu uređaja u svakodnevnoj upotrebi i pokušali tu brojku izračunati za vas.
Računajući da su neki uređaji oko 20 sati na dan u stand-byu, a da se pojedini poput pisača ili mikrovalne aktivno koriste eventualno nekoliko minuta na dan, odnosno da su gotovo 24 sata u stand-byu, došli smo do računice da na ovaj način izgubimo čak 30-50 kuna na mjesec!
Admir Pajić za Provjereno potvrđuje da je upravo ovaj iznos najbliži istini: ‘Ja sam recimo izbrojao deset uređaja u svom domu koji stalno rade. To vam je neka kuna, kuna i pol na dan, što zapravo ispadne do 30, 45 kuna na mjesec, što nije malo. Štoviše, imate takvih uređaja upaljenih u kući, to vam utječe na potrošnju električne energije koju zapravo ne trošite.''
No za uštedu nije potrebno isključiti potpuno uređaje iz struje. Dovoljno je koristiti prekidač na produžnim kabelima, a i puno je praktičnije. Važnost uštede energije shvatile su i mnoge državne institucije. Fakulteti, bolnice, ministarstva pa čak i kaznionice - u velikom programu uštede energije uključeno je više od 3000 objekata.
Vlasta Zanki, voditeljica programa ‘Dovesti svoju kuću u red’, poručuje: ‘Evo do sada su postigli uštede od 90 mlijuna kuna na nekoj godišnjoj razini. To je ukupna ušteda na računima energenata, vode, struje, plina, toplinske energije, dakle svih energenata koje trošimo u tim zgradama.’
Mjere koje su posljednjih godina počele koristiti državne institucije kako bi postigle tu milijunsku uštedu u određenom dijelu obuhvaćaju i isključivanje uređaja s rada u stand- byu.
Naravno, gotovo nemoguće je očekivati da baš sve kućanske aparate držite isključene cijelo vrijeme ukoliko ih ne koristite. No, probajte to napraviti prije spavanja, odlaska na posao, odnosno općenito višesatnog izbivanja. Potom pogledajte koliko će vam se na godišnjem obračunu primijetiti razlika, vjerujte nam, primijetit će se.