Pitanja o tome kolika nas mirovina očekuje i što utječe na njezinu visinu nemaju jednostavan odgovor.
Pročitajte i ovo
Prije nego osoba podnese zahtjev za umirovljenjem bilo bi dobro zatražiti besplatni informativni izračun mirovine na korisničkim stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Treba istaknuti da visina mirovine ovisi o dobi zaposlenika, plaći koju je primao tijekom radnog vijeka i godinama radnog staža.
Više detalja o ostalim faktorima koji utječu na visinu mirovine, prijevremenoj, invalidskoj i obiteljskoj mirovini, možete pronaći na ovom linku.
Razlika u visini mirovine
Treba napomenuti da se mirovine smanjuju ako se radi o prijevremenom odlasku u mirovinu, ali i povećavaju za zaposlenike koji rade i nakon što su ispunili uvjete za odlazak u mirovinu.
Na konkretnom primjeru, imamo trojicu radnika - Beru, Antu i Martina koji su počeli raditi u istom danu, prije, primjerice, 38 godina.
Radili su na istim radnim mjestima s jednakim iznosima plaća i tijekom radnog vijeka im se plaća isto mijenjala.
Bero je napunio 65 godina i ima uvjete za staronu mirovinu. Ante upravo puni 62 godine i trebao bi raditi još tri godine, no odlučio se za odlazak u prijevremenu mirovinu. Martin u mirovinu ide s napunjenih 68 godina života, tri godine nakon što je ispunio uvjete za starosnu mirovinu.
Ako je Berina mirovina mjesečno 3000 kuna, Antina će iznositi 2784 kune, što je 216 kuna manje od Berine. Martin će zbog dužeg rada dobiti 367 kuna više od Bere i njegova će mirovina iznositi 3367 kuna.
Mirovina iz jednog ili dva stupa
Uzmimo zaposlenicu koja je upravo napunila 63 godine i ima 40 godina radnog staža. Dob od 63 godine je za ovu godinu uvjet za starosnu mirovinu kod žena. Svake sljedeće godine, uvjet za žene raste za tri mjeseca kako bi se 2030. godine uskladio s muškarcima i bio 65 godina.
Na primjer, zaposlenica Marija ima bruto plaću 10.000 kuna, a njezina neto plaća iznosi 7056 kuna, što je otprilike iznos prosječne hrvatske plaće u ovoj godini. Iz Marijine bruto plaće poslodavac svaki mjesec uplaćuje 15 posto, odnosno 1500 kuna u prvi stup i pet posto, odnosno 500 kuna u drugi stup.
Marija ima mogućnost izbora želi li primati mirovinu samo iz prvog stupa ili će primati mirovinu iz oba mirovinska stupa.
Mirovina iz prvog stupa
Tu treba istaknuti da, odabere li primanje mirovine samo iz prvog stupa - neće izgubiti novac koji se nalazi u drugom stupu. U tom slučaju, novac se prenosi u državni proračun i Marija će primati mirovinu kao da je cijeli život uplaćivala samo u prvi stup.
U tom slučaju se iznos koji Marija treba primati iz prvog stupa uvećava za 27 posto. Konkretno, Marijina mirovina iznosit će 3634 kuna.
Mirovina iz oba stupa
Ako Marija odabere primanje mirovine iz oba stupa, dobivat će dva iznosa mirovine. Prvi je iz državnog proračuna s uvećanjem od 27 posto za mirovinski staž do 1. siječnja 2002., odnosno 20,25 posto za razdoblje od 1. siječnja 2002. godine.
Drugi iznos je iznos iz odabranog mirovinskog osiguravajućeg društva, drugog stupa kojega je mirovinski fond ulagao u obveznice i dionice.
Kod izračuna kombiniranog iznosa Marijine mirovine, iznos iz prvog stupa je nešto niži. Marija je počela uplaćivati novac u drugi mirovinski stup 1. siječnja 2002. Pretpostavlja se da je poslodavac pola Marijinog vijeka uplaćivao novac samo u prvi stup, a pola u oba stupa.
U ovom slučaju bi Marija iz prvog stupa dobivala 3180 kuna. Iz drugog stupa dobivat će 457 kuna mjesečno. Marijina mirovina u tom slučaju iznosila bi tri kune više od one koja je samo iz prvog stupa - 3637 kuna.
Pravo na jednokratnu isplatu
Uz ovo treba napomenuti da, ako Marija zadovoljava uvjet da je njezina osnovna mirovina barem 15 posto veća od najniže mirovine, tada ima pravo na jednokratnu isplatu od 15 posto iznosa ukupnih sredstava u drugom stupu umanjeno za maksimalno 1,5 posto, što je iznos ulazne naknade.
Jednokratna isplata 15 posto ukupnih sredstava koje ima u drugom stupu bit će joj isplaćena umanjena za iznos poreza od 10 posto, a mirovina će joj u tom slučaju biti trajno umanjena. Više informacija o tome možete pronaći na stranici HZMO-a.
Ne znate koja su vaša prava? Kako ih ostvariti? Država se nije previše potrudila objasniti na što sve imamo pravo, ali mi smo tu da vam pomognemo. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.
Svoju priču pošaljite na reporter@novatv.hr.
