Nagli odlazak Vanje Marušić s mjesta ravnateljica USKOK-a u pola drugog mandata tema je tjedna. Kako rade DORH i USKOK i ljudi koji se bore protiv kriminala i korupcije u Hrvatskoj? Zašto su hrvatski građani samo prošle godine predali 167 kaznenih prijava Uredu europske tužiteljice umjesto Državnom odvjetništvu!
Pročitajte i ovo
Novinarka Provjerenog Danka Derifaj analizirala je javne istupe čelnih ljudi tih institucija posljednjih godina. Anonimna dojava stajala je funkcije posljednju šeficu USKOK-a Vanju Marušić. Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek smijenila ju je nakon što je dobila informaciju da je službeni vozač idući po Vanju Marušić na posao prije godinu dana slupao auto, a njoj to nitko nije rekao.
"Prema svim mojim informacijama, gospođa Vanja Marušić zasigurno nije otišla samo zato što nije prijavila prometnu nesreću svog vozača. Ona je otišla zbog ovih golemih pritisaka kojima je bila izložena, informacije iznutra, iz ove kuće kažu da su se neki slučajevi doslovce skrivali od vrha državnog odvjetništva kako bi se mogli finalizirati", kaže novinarka Ana Raić.
Novinarima, ali i javnosti već se pokazalo da glavna državna odvjetnica nije znala puno važnije stvari od jedne prometne. Na pitanje je li je državna odvjetnica obavijestila da se radi na aferi Žalac, softver, Zlata Hrvoj-Šipek u studenom 2021. godine odgovorila je: "Ne."
"Da tu nema suradnje, bilo je jasno nakon afere softver, ali zapravo bilo je jasno da su problemi i prema onome što smo doznali i što se događalo u pozadini pri uhićenju bivšeg ministra Darka Horvata. U to vrijeme slijedilo je uhićenje ministra na funkciji prvi put u hrvatskoj povijesti, a DORH i ZHŠ, čini se, nisu bili upoznati do zadnjeg trenutka da USKOK i VM spremaju uhićenje jednog ministra. To je isto bila velika zamjerka na rad i nesuradnju s nadređenom", kaže novinarka Nove TV Josipa Krajinović.
DORH i USKOK nisu obavijestili EPO
Gotovo dvosatna konferencija za novinare 2021. o slučaju Gabrijele Žalac otkrila je i da DORH i USKOK nisu obavijestili EPO, odnosno Ured Europske javne tužiteljice o slučaju Žalac. Zasluga za pokretanje istrage ide novinaru Andreju Dimitrijeviću.
"Poanta je da smo mi to objavili, ništa se nije dogodilo i ja sam to odlučio prijaviti OLAF-u da se bar nešto pokrene. Pitanje je da nije došao EPO u Hrvatsku, da nisu otvorili svoj ured, što bi zaista bilo s tom prijavom ili što bi bilo s tim slučajem. Vjerojatno bi Žalac i dalje bila na slobodi bez ikakve optužnice. Tako bi valjda nekima odgovaralo i da je ostalo", kaže novinar Andrej Dimitrijević.
"Meni je žao što se ovo dogodilo. Da, jako mi je žao, pa zar to nije očito? Zar bih trebao biti sretan?!" upitao je Plenković 2021. godine. "Činjenica neizvještavanja nije bila u funkciji prikrivanja", kazala je u studenom 2021. godine Vanja Marušić.
Tako se branila potvrdivši da su Uredu europskog tužitelja dostavili sve podatke tek na njihov zahtjev, a ne ranije. Priznala je da se radilo o propustu. "To bi se moglo nazvati propustom", izjavila je 17. studenog 2021. godine. Hrvoj-Šipek tada je tvrdila da je ona samo formacijski nadređena i ne može znati sve detalje o svakoj istrazi koju provode državni odvjetnici.
"Ako mislite da državni odvjetnik može znati sve, to je nemoguće, rekla je u studenom 2021. godine Zlata Hrvoj-Šipek. Državno odvjetništvo RH nadređeno je 15 županijskih državnih odvjetništava i 25 općinskih. U sklopu njega funkcionira i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala kao zasebno tijelo koje također odgovara glavnoj državnoj odvjetnici. U okviru USKOK-a nalazi se Ured europskog javnog tužitelja.
Doba Mladena Bajića
Uhićenje Ive Sanadera predvodio je najdugovječniji državni odvjetnik u Hrvatskoj Mladen Bajić, za čijeg su se mandata izmijenila dva predsjednika, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova.
Bajić je u mirovinu otišao 2021., nakon 45 godina staža, ali još uvijek radi kao savjetnik Zlate Hrvoj-Šipek na ugovor o djelu. Za njegova mandata uhićen je i Ante Gotovina, a za ratni zločin osuđen Mirko Norac. Za ravnatelja USKOK-a postavio je svoga zamjenika Dinka Cvitana.
"Za borbu protiv korupcije izuzetno je značajna suradnja svih nadležnih državnih tijela s jedne strane, a s druge strane i zadobivanje povjerenja", rekao je Dinko Cvitan, bivši ravnatelj USKOK-a u srpnju 2006. godine.
Optužbu protiv Sanadera ispred DORH-a u fazi kad su predmeti INA-MOL i HYPO bili spojeni 2012. predvodile su upravo Vanja Marušić i Tamara Laptoš, koja sad vodi ured Europske javne tužiteljice. Vrhovni sud je kasnije, 2015. godine, srušio obje pravomoćne presude.
"Neću ja doći kao Atila Bič Božji i sada smijeniti sve živo, to nije tako, međutim tražit ću od županijskih državnih odvjetnika da preuzmu odgovornost za tu časnu dužnost koju obnašaju", rekao je Cvitan 2014. godine.
Suprotno vlastitim nastojanjima jednim potezom Dinko Cvitan, naslijedivši Bajića na mjestu glavnog državnog odvjetnika, zacementirao je percepciju jakog utjecaja politike na pravosuđe. Plenković i Cvitan pojavili su se u ožujku 2017. godine zajedno na konferenciji za novinare.
"Ja mislim da je g. Dinko Cvitan dosad već više puta zažalio što se pristao na taj dan pojaviti s premijerom na konferenciji za novinare iako je ta situacija bila vrlo ozbiljna i iziskivala je pojavljivanje pred medijima. Otkrivene su dosta teške malverzacije unutar same Vlade RH. I sad kad gledamo epilog tog slučaja, pravomoćnu presudu Sauchi i Zeljko, opet ostaje nad svima nama upitnik je li taj slučaj istražen kako je trebao i onda kad se sjetimo kako je krenuo, otvara sumnju kod svih nas je li taj krug zatvoren i jesu li istraženi svi koji su sudjelovali u tom postupku", izjavila je novinarka Ana Raić.
Marušić u Remetinec poslala Horvata, Miloševića, Aladrovića...
Tomislav Saucha, šef kabineta Zorana Milanovića, i tajnica u više Vlada Sandra Zeljko nedavno su pravomoćno osuđeni na zatvorske kazne zbog izvlačenja novca preko putnih naloga. Cvitana je naslijedio Dražen Jelenić, prethodnik Zlate Hrvoj-Šipek, koji je 2018. Vanju Marušić doveo s čela riječkog županijskog odvjetništva na čelo USKOK-a umjesto dotadašnje Tamare Laptoš.
"Prisjetimo se afere mason, koja se u njihovim internim odnosima nastavila održavati na nimalo lijep način, a sad možemo povezati i ovaj problem s Vanjom Marušić. To su ljudi koji su zamjenici GDO i ne može se očekivati da će lijepo surađivati na svojim kolegijima, da će tu biti kvalitetna suradnja ako za istim stolom sjede Zlata Hrvoj-Šipek, Dražen Jelinić, kojega se ona htjela riješiti i tražila njegovu ostavku, a sad za tim stolom sjedi i Vanja Marušić", kaže novinarka Josipa Krajinović.
Prethodnik Zlate Hrvoj-Šipek Dražen Jelenić sa svoje pozicije morao je otići nakon što je Nacional objavio da je član masonske lože.
"Nakon što smo mi objavili tu informaciju, bilo je neodrživo da on ostane na funkciji državnog odvjetnika iako je on član te lože jer je to jednostavno nespojivo jedno s drugim. Međutim, to što se kasnije događalo zašto su oni njega htjeli prognati iz DORH-a i obnašanja svoje dužnosti, mislim nekih drugih dužnosti unutar DORH-a, to je pitanje odnosa unutar DORH-a", kaže novinarka Orhideja Gaura.
Nepravomoćnom presudom Upravnog suda Jelenić je krajem prošle godine vraćen na posao, no Zlata Hrvoj-Šipek nije ga primila. Prema njegovim riječima, rečeno mu je da čeka pravomoćnu presudu.
"Nikad se u svom poslu nisam vodio privatnim interesima, isključivo zakonom i interesima Državnog odvjetništva", rekao je Dražen Jelenić, bivši glavni državni odvjetnik u rujnu 2021. godine.
Jelenićeva kolegica Vanja Marušić osim Horvata u Remetinec je poslala niz HDZ-ovih dužnosnika, od gradonačelnika do državnih tajnika, koji su svoju javnu funkciju iskoristili za vlastito bogaćenje. A protiv dvojice ministara - Borisa Miloševića i Josipa Aladrovića - pokrenula je istragu zbog namještanja natječaja. Sama je navodno morala otići jer je njezin vozač slupavši auto državnom proračunu napravio sto tisuća kuna štete.
"S druge strane još nema odgovornosti niti se zasad čini da će itko snositi odgovornost za vještačenje u predmetu Agrokor, koje je zapravo teško 8,5 milijuna kuna koje je dobila poljska tvrtka. Odluka o tom sudskom vještačenju koje je već na Županijskom sudu sporno i nije prihvaćeno kao dokaz, veliki dokaz u suđenju protiv Ivice Todorić i ostalih, i čeka se odluka Visokog kaznenog suda.
Glavna državna odvjetnica najavila je da će ona ako propadne to vještačenje tražiti odgovornost. Pitanje je što je i s njezinom odgovornošću jer je ona sama stala iza toga vještačenja, iza odabira te tvrtke i cijelo je vrijeme govorila da je tu sve zakonito i da je tu sve u redu", kaže Krajinović.
"Iziritirala je Plenkovića"
Odgovornost DORH-a trebalo bi biti i dostavljanje svih materijala kojima raspolažu ostalim nadležnim tijelima, zamjenik Vanje Marušić proslijedio je materijale s porukama koje sadrže čuvene inicijale. I to je jedan od razloga zbog kojih je morala dati ostavku, kaže novinarka Nacionala.
"Ona je iziritirala vrh vlasti, a to je Andrej Plenković ili AP, čije su poruke upravo voljom Vanje Marušić došle u Ured europskog javnog tužitelja", kaže Orhideja Gaura. Drugi je razlog, kaže Gaura, što su SMS-ovi Josipe Rimac bacili sumnju na vjerodostojnost Zlate Hrvoj-Šipek, koja je u Saboru rekla da nije s njom komunicirala dok je bila državna tajnica.
"Međutim, kasnije su objavljene poruke iz kojih je vidljivo da su njih dvije direktno komunicirale o terminu sastanka, odnosno Zlata Hrvoj-Šipek prilagođavala je termin sastanka kad da Rimac dođe. Taj je sastanak inicijalno bio formiran, upravo je danas Nacional objavio, zbog molbe svećenika Slavka Sliškovića, koji je u sporu s državom zbog povrata jednog hotela na Bolu, a druga točka tog sastanka bile su Vjetroelektrane, što Zlata Hrvoj-Šipek negira", kaže Gaura.
U intervjuu koji je dala Josipi Krajinović glavna državna odvjetnica to je izričito negirala. Izjavila je da nije lagala, niti negirala istinu.
Prilikom svog imenovanja aktualna državna odvjetnica naglasila je da joj je važno što javnost misli o radu njezina ureda. "Vjerujem da svojim iskustvom mogu doprinijeti da u određenoj mjeri promijenim percepciju javnosti i vas svih ovdje da Državno odvjetništvo radi dobro i bolje. Nikad neće biti savršeno, ali uvijek može biti bolje", rekla je Šipek u svibnju 2020. godine.
Kako je sada, govori podatak da je ured Europske javne tužiteljice u Hrvatskoj prošle godine imao veći broj prijava nego u ijednoj drugoj od 22 zemlje članice u kojima je prisutna. Hrvatski građani podnijeli su čak 167 kaznenih prijava koje su zapravo trebale biti podnesene DORH-u.
Evo što građani kažu na pitanje imaju li povjerenja u DORH? "Imam, jer me još nisu uhitili", "Pa, baš i ne", kaže drugi građanin, a na pitanje zašto, odgovara: "Vidi se iz priloženog."
"Mislim da u trenutku kad se daje obećanje da će se nešto početi raditi postoji i nekakva namjera i ideja, međutim mislim da su svi državni odvjetnici u RH pod iznimno velikim pritiskom i to obećanje neizbježno mora splasnuti", kaže Ana Raić.
Zlata Hrvoj-Šipek bila je jedina kandidatkinja za posao glavne državne odvjetnice. Vanja Marušić isto jedina za posao šefice USKOK-a, ipak otišla je u pola drugog mandata. Vraća se na mjesto zamjenice državne odvjetnice, što znači da ne može samostalno javno istupati, pa ćemo na njezinu verziju zašto je otišla – još pričekati.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
