Prosječna plaća iznosi 1416 eura, ali većina ima manju plaću. Najbolje su plaćeni proizvođači lijekova 3624 eura neto, a najmanje radnici u proizvodnji odjeće - 920 eura.
Radnici - 1Foto:
DNEVNIK.hr
Najviše žena ima srednju stručnu spremu i radi u trgovini, one visoko-obrazovane najčešće su učiteljice. Od svih s diplomom fakulteta - 60 posto su žene.
Najviše muškaraca, statistički, radi u prerađivačkoj industriji i građevini. I dalje su plaćeni više od svojih kolegica. Zbog stranih radnika, raste broj zaposlenih muškaraca.
Najviše radnika u Hrvatskoj ima između 40 i 44 godine, a i žene i muškarci u Hrvatskoj i dalje su višestruko potplaćeni u usporedbi sa stranim kolegama. Premda su brojke o plaćama znatno bolje nego lani, u realnosti - većina Hrvata nije zadovoljna svojim primanjima.
Radnici - 3Foto:
DNEVNIK.hr
Radnici - 4Foto:
DNEVNIK.hr
Ali vladajući i njihovim i svojim plaćama jesu zadovoljni - pa su se danas mogle čuti poruke političara o nikad boljem standardu. S druge strane, nezadovoljstvo sindikata i radnika.
Na stranu grah i roštilj, na Praznik rada glavna tema razgovora su plaće.
"Ako nisi skroman, ništa ti nije dovoljno", rekao je Mićo iz Zagreba.
"Svi pričaju a ništa ne rade. Ništa se ne radi da rastu plaće meni se čini", rekla je Ines iz Zagreba.
"Rastu plaće ali rastu i cijene i opet smo na istom", rekla je Tamara iz Zagreba.
Hrvatske plaće, rastu brže od europskog prosjeka, prestigli smo Mađare, no i dalje kaskamo za Slovencima. Pita li se vladajuće - živimo dobro. U tri mandata prosječna neto plaća je porasla sa 749 na 1416 eura, a medijalna sa 658 na 1175 eura.
"Unatoč kumulativnoj inflaciji koja je bila 30 posto, rast plaća je bio 90 posto, a realan rast plaća u našem mandatu je 45 posto. No unatoč tome još uvijek ima ljudi koji žive teško", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
"Porastao je kreditni rejting, najveća je razina zaposlenosti, a najniža nezaposlenost. Ima jako puno pozitivnih brojki, od toga jako puno ljudi osjeća korist i bolji život", rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Predsjednik države danas bez izjava, s premijerom u Okučanima u srdačnom tonu, ali u čestitki na društvenim mrežama - oštar.
"Praznik rada u Hrvatskoj zadnjih godina obilježavamo sve češće se, opravdano, pitajući – gdje smo, kao država i društvo, pogriješili?"
Stoga nije pitanje trebaju li Hrvatskoj strani radnici, nego je pravo pitanje – jesu li rad i radnik u Hrvatskoj dovoljno vrednovani i plaćeni?, poručio je Milanović.
Praznik rada - 3Foto:
DNEVNIK.hr
Sindikati i ove godine bez povorke, ali ne i bez poruka. Žele Zakonom tri definirane minimalne plaće:
"Da za najjednostavnije poslove radnicima se ne mogu obračunati bruto plaće manje od 1000 eura, za srednje složene poslove od 1500 eura i za visokosložene poslove bruto plaće od 2000 eura", rekao je Mladen Novosel iz SSSH-a.
Poslodavci tvrde - plaće će i dogodine rasti, ali ne tempom kojim ih diže država u javnom sektoru.
"Mi naprosto možemo dizati plaće onoliko koliko raste produktivnost, onoliko koliko raste profitabilnost hrvatskog gospodarstva", rekla je Irena Webber iz Hrvatske udruge poslodavaca.
A evo kako hrvatsko gospodarstvo danas izgleda - država je i dalje najveći poslodavac, a tek onda privatni sektor. Po Eurostatu manje smo produktivni od drugih zemalja, a radimo više, no to je i zato što nam pauza ulazi u radno vrijeme. Porazno svaki treći, tvrde sindikati, dok radi traži drugi posao.
Gleda li se po zanimanjima, najviše ljudi radi u prerađivačkoj industriji, trgovini, obrazovanju, javnoj upravi, zdravstvu i građevinarstvu. Najveće plaće su u Gradu Zagrebu, najmanje u Virovitičko-podravskoj županiji.
Više od trećine Hrvata lani je imalo plaću manju od 1050 eura. Oko 43 posto njih imalo je plaću veću od 1000, a manju od 1700 eura, a 20-tak posto još veću. Građane su reporteri Dnevnika Nove TV pitali kolike bi plaće trebale biti.
"Pa ja smatram minimalno 1500 eura da se može preživjet sa djecom i sa svime", rekla je Tamara iz Zagreba.
"1500 eura, ja mislim da bi to bio balans neki", rekla je Jadranka iz Zagreba.
"Za one fakultetski obrazovane, do tri tisuće eura", rekla je Mika iz Zagreba.
"Na obrazovanje i znanost se ide đonom, i kada ćemo mi to i gdje upozoriti ako ne na praznik rada i ako ne mi danas ovdje", rekao je Matija Kroflin iz nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Uspoređujemo li se s europskim susjedima prosvjedovati bi mogli svi. Prema Eurostatu sat rada u Hrvatskoj stoji 16 i pol eura. U Sloveniji 27, Italiji 30, Njemačkoj 43, a Austriji 44 i pol eura.