Plastični, mješoviti i medicinski otpad u Hrvatsku je stizao u 1750 pošiljaka iz Italije i Slovenije. Više od 35.000 tona je samljeveno i zakopano u Varaždinu, u jednom kamenolomu u Benkovcu i u Gospiću.
"Poduzetnici su 2021. kupili silose i zapuštene hangare, a godinu poslije od Ličko-senjske županije dobili dozvolu za zbrinjavanje neopasnog otpada. Danas čelni ljudi Grada i Županije nisu znali što se događa iza ovih zatvorenih vrata", izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Jurišić.
Dozvola iz županijskog ureda varaždinskoj tvrtki Tipos Resurs vrijedila je do 2032. godine. I u ponedjeljak je u gospićkim uredima gorjelo svjetlo, no vrata ekipi Dnevnika Nove TV nitko nije otvarao, ali je njima prije četiri godine vrata Gospića otvorio ondašnji gradonačelnik Karlo Starčević. Predstavili su mu, kaže, svoju poduzetničku priču.
"Najavili su se u tajništvu kao poduzetnici koji imaju proizvodnju bukobrana, burobrana i kamp kućica od reciklirane plastike. Rekli su da imaju ugovore sa HAC-om, s Hrvatskim cestama", objasnio je Starčević.
No, priča je ubrzo dobila obrat. Da se truje okoliš i da su posrijedi malverzacije, potvrdili su i iz Državnog inspektorata.
"Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova je provodila inspekcijske nadzore na lokacijama odloženog i zakopanog otpada na području Gospića i Benkovca te sukladno svojoj nadležnosti temeljem utvrđenog pokrenula upravne postupke te izdala prekršajne naloge i podnijela kaznene prijave", stoji u objašnjenju.
Gradonačelnik uputio apel Plenkoviću
I aktualni gradonačelnik Gospića Darko Milinović je zgrožen.
"Uputio sam dopis premijeru Andreju Plenkoviću i resornoj ministrici da što žurnije iznađu način na koji se to može sanirati kako bi zaštitio stanovništvo", istaknuo je.
Resorna ministrica zaštite okoliša Marija Vučković o konkretnim slučajevima ne želi puno govoriti dok traje istraga. Kaže da se radi popis svih odlagališta u Lijepoj našoj koje je posjetila inspekcija.
"Mi ćemo objaviti jedan javni poziv, usmjeren prije svega na jedinice lokalne samouprave, kako bismo pomogli sanaciju", najavila je.
Koliko bi koštala sanacija u Gospiću i kad će se pokrenuti – zasad se ne zna. Primjera radi, za uklanjanje 37 kubika smeća iz nekadašnje vojne baze u Šepurinama pored Zadra država će izdvojiti oko 4,5 milijuna eura, a za sanaciju Crnog brda u Biljanima iz državne blagajne potrošit će se oko 20 milijuna eura.
Inače, tvrtka koja je pod istragom USKOK-a u vlasništvu je Josipa i Monike Šincek, inženjerke održivog razvoja. Oni su u Remetincu jer im je određen istražni zatvor zbog utjecaja na svjedoke, a ostali osumnjičenici su pušteni i branit će se sa slobode.
Pročitajte i ovo
Gost Dnevnika Nove TV
Miro Kovač: "Potez čelnika EU-a prema Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj je neprihvatljiv. Na to moramo odgovoriti"
Pročitajte i ovo
Dobit će krizni tim
Učiteljica otkrila detalje strašne nesreće u Splitu: "Djeca su doživjela veliki šok, ne znam što bih da nisu svi priskočili u pomoć"