'Kredite u švicarcima pretvoriti u kune i ukinuti deviznu klauzulu'

"Treba otvoriti proces ukidanja devizne klauzule, a drugi čin je da napravimo ono što su i Švicarci prije par godina - da zamrznemo jedan tečaj švicarskog franka. Ali ne samo te valute, već i drugih", kazao je Jurčić novinarima, upitan kako bi se trebao rješiti problem građana koji imaju kredite u švicarskim francima.

Pročitajte i ovo siguran u većinu Plenković komentirao potez SDP-a, ali i mogućnost povratka Vilija Beroša u Sabor: Milanovića nazvao plagijatorom "Nema osnove" Vlada o SDP-ovom prijedlogu za opoziv Plenkovića: "Još jedan klevetnički uradak poražene oporbe..."

Uz to, dodao je, trebala bi se napraviti i analiza kolike su štete za ukupno hrvatsko društvo, a ne samo za građane koji su digli kredite u toj valuti. "Specificirati te gubitke, staviti u jedan fond i dogovoriti se koliko će tko pokriti od tog gubitka. Ukoliko se to ne napravi i to se bude spontano razvijalo, gubici će biti puno veći", smatra Jurčić.

VIDEO Obitelj kojoj je kredit preko noći porastao za 100 tisuća kuna: 'Sad me strah. Zbilja, zbilja strah'

Jurčić: U Hrvatskoj je valuta kuna

Podsjetio je da je prije nekoliko godina udruzi Franak predložio da se dogovore s Vladom, bankama i HNB-om oko specificiranja gubitaka i podjele ih tako da Vlada plati 25 posto tih gubitaka jer nije zabranila deviznu klauzulu, a 25 posto Hrvatska narodna banka jer ju je dopustila. "Vlada i HNB su kreatori kune i oni moraju biti zaštitnici domaće valute, a to nisu učinili. Kuna mora biti mjerilo vrijednosti, a deviznom klauzulom ta njezina funkcija je otpuno ukinuta", kazao je Jurčić. Ostalih pedeset posto gubitaka trebali bi u jednakim omjerima pokriti banke i korisnici kredita, dodao je Jurčić, koji drži kako su u tome svi pomalo krivi, a društvena šteta puno veća nego što je za građane koji imaju kredite u švicarskim francima.

Predsjednik Novog vala smatra i da se dogovorom s bankama neće puno postići, te ocjenjuje da Vlada više komunicira nego reagira. Pogreškom ocjenjuje što prvo razgovara s poslovnim bankama jer one ne znaju kakav je ustroj države. "Partner Vladi na financijskom i monetarnom tržištu je HNB, koji daje dozvole rada bankama, kontrolira njihovo poslovanje i sve ugovore te određuje uvjete poslovanja na hrvatskom bankarskom tržištu i određuje što je valuta. U Hrvatskoj je valuta kuna, a ne euro ili švicarski franak. Svako uvođenje tuđe valute da obavlja funkcije domaćeg novca je napad na monetarni suverenitet s velikim štetama za hrvatsko gospodarstvo ", naglasio je Jurčić.

Sever: Sutra možda 'poleti' i euro

Sada je dobro vrijeme da se u Hrvatskoj preispita devizna klauzula te da se krediti pretvore u kune smatra i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

"Valutna klauzula je ona koju treba pretresti i maknuti, a kredite verificirati u domaćoj valuti", kazao je Sever. Drži kako je sada najbitnije "sjesti s bankama" koje konačno trebaju ponuditi neko trajno rješenje tog problema.

Upitan kako ukinuti valutnu klauzulu i vratiti sve u kune kad je Hrvatska visoko euroizirana zemlja, odgovorio je kako, bez obzira na to što je velik dio kapitala i novca u eurima, treba naći optimalno rješenje prelaska na kunu i ukidanje valutne klauzule. "Velika je opasnost da će, kako je danas 'poletio' švicarac, to sutra može i euro. Treba naći smireno stanje koje će stabilizirati sustav", smatra Sever.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je da država treba reagirati u sadašnjoj situaciji s kreditima vezanim uz švicarski franak. "Treba gledati Mađarski primjer koja vodi svoju autentičnu politiku vezanu uz švicarski franak", smatra Ribić. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook