Josipoviću pada rejting, vladajući sve popularniji

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 46,1% što predstavlja porast podrške u odnosu na rezultate postignute na izborima kad je Kukuriku koalicija u deset domaćih izbornih jedinica zabilježila izbor od 41,1%.

Pročitajte i ovo Traže opoziv Vlade Oporba protiv vladajućih: "Najbolji HDZ-ov dečko Turudić odjednom želi preuzeti istragu..." Crobarometar Dnevnika Nove TV Pregovori nakon izbora itekako su ostavili posljedice: Jednom političaru popularnost se baš srozala

Istovremeno, ovaj rezultat predstavlja i povećanje potpore u odnosu na prošlomjesečno istraživanje kad je lijeva koalicija zabilježila 45,1%. Tako se čini da rezanje javne potrošnje kroz smanjeni proračun, kao niti blokade cesta hrvatskih mljekara kojima Vlada nije popustila, nije ugrozilo rejting vladajuće koalicije.

Kome pada popularnost?

S druge strane HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježila nešto slabiji rezultat u odnosu na izbore (22,9% prema izbornih 23,5%). Hrvatski laburisti su povećali svoj rejting (6,5% prema izbornih 5,2%), dok je blagi porast zabilježilo još nekoliko lista: HSP dr. A. Starčević-HČSP (s 2,8% na 3,6%), HDSSB (s 3,0% na 3,3%), NL dr.sc. Ivan Grubišić (s 2,8% na 3,3%), HSP (s 3,0% na 3,2%). Slabije su rezultate zabilježile sljedeće liste: HSLS (s 3,1% na 2,5%), HSS (s 3,1% na 2,8%), BUZ-PGS-HRS-Ljubo Jurčić (s 2,8% na 1,9%).

Samo četiri stranke prelaze prag

Osim preferencija koalicija kakve su bile na posljednjim parlamentarnim izborima, u istraživanju je utvrđivana i preferencija samostalnih stranačkih lista. I na ovoj ljestvici SDP bilježi veliku prednost u odnosu na HDZ (33,6% prema 18%). Treće mjesto drže Hrvatski laburisti (5,6%), a HNS je četvrtom mjestu s izborom od 5%. Ove su četiri stranke ujedno i jedine prešle prag na nacionalnoj razini.

Josipović i dalje najpozitivniji, ali se podrška topi...

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 38,9% izbora (prošli mjesec 43,3%) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ljestvici pozitivnih političara drži hrvatski premijer Zoran Milanović  s izborom od 11,2% (prije mjesec dana 14,1%), dok je Jadranka Kosor s 3,7% izbora tek na petom mjestu (prema 5,6% prije izbora).

Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 7,7% građana/ki (prije mjesec dana 6,1%), a Dragutin Lesar za 6,2% (prije mjesec dana za 3,7%).

Sanader, Šeks i Kosor najnegativniji

Sanader je zadržao prvo mjesto na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 26,5% ispitanika/ca (prošli mjesec 23,1%). Na drugom je mjestu Vladimir Šeks s negativnim doživljajem od 18,4% (prema prošlomjesečnih 22,3%).

Jadranka Kosor se nalazi na trećem mjestu negativnog doživljaja s izborom od 13% (prije mjesec dana 15%). Radimir Čačić je najnegativniji političar nove vlasti s izborom od 9,4% (prema 8,9% iz prošlog mjeseca).

Građanima najvažniji prosvjedi mljekara i porezne promjene

U posljednjem istraživanju četiri su događaja zabilježila češći izbor za događaj mjeseca: prosvjedi mljekara i seljaka s blokadama cesta (28,2%), porezne promjene (16,0%), gospodarska kriza u zemlji (15,4%), poskupljenje goriva (10,1%).

Zanimljivo je da su snježne nevolje, koje su dominirale sredinom prošlog mjeseca u svim informativnim sadržajima hrvatskih medija, tek na petom mjestu s izborom od 8,7%.

Slijedi dva događaja koja su imala nešto manju učestalost izbora za najvažniji događaj, ali su po svojim potencijalnim učincima izrazito važni: usvajanje Državnog proračuna (5,8%) i posjet premijera Milanovića susjednoj BiH (2,8%). Svi ostali događaji i teme iz prošlog mjeseca bilježe znatno rijeđi izbor.

Građani podržavaju mljekare, ali ne i blokadu cesta

Zanimljivo je i napomenuti kako najveći broj ispitanika podržava zahtjeve mljekara, dok je protiv blokade cesta 39,2% ispitanika, a  čak 27,1% podržava i blokadu prometnica. Skoro svaki peti ispitanik ne podržava prosvjede mljekara jer smatraju da stalno nešto traže i da već sad imaju velike poticaje (19,8%), dok 9,2% njih ne podržava mljekare jer smatraju da su njihovi zahtjevi iznad mogućnosti zemlje (9,2%).

Ne želimo smanjenje broja neradnih dana

Po pitanju smanjenja broja radnih dana, skoro polovica ispitanih smatra da treba smanjiti broj neradnih dana. Gotovo jedna četvrtina ispitanika smatra da trebamo smanjiti broj neradnih dana jer trebamo više raditi kako bismo izašli iz krize (24,1%), dok preko jedne petine njih smatra da imamo previše neradnih dana (21,8%). S druge strane najveći dio protivnika smanjenja broja neradnih dana smatra da nam to neće pomoći da se izvučemo iz krize (28,9%), dok ih 8,3% smatra da i sad previše radimo i da ne treba smanjivati broj neradnih dana.