Plenković se pravda zbog sporne izjave: "Možda sam trebao biti precizniji, vi ste se poprilično uzjogunili"

Plenković je na sjednici Vlade predstavio uvođenje novog kaznenog djela u Kazneni zakon, koje se odnosi na neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje koje se tiče sudionika postupka. Propisuje se da se novim zakonom ne mogu goniti novinari.

Nakon sjednice Vlade kazao je da je ovo što će Vlada predložiti Saboru da usvoji "jako dobro".

"Vjerujem da ste slušali moje uvodno izlaganje koje je naglasilo da je zadaća pravosudnih tijela u fazi tajnog postupka može objaviti neke stvari takvog karaktera da se zadovolje temeljne informacije od javnog interesa. Bit je otkloniti narušavanje medijskih sloboda ili prava novinara, to je dopunom članka riješeno i tu nema mjesta tezi o tome da je izmjena usmjerena na utjecaj na slobodu medija ili ne daj Bože kazneni progon medija. Potom, da se ne narušavaju prava osoba uključenih u postupak, da okriveljnik ima zajamčenu presumpciju nevinosti, da se ranim puštanjem u informacija ne otežava vođenje kaznenog postupka. To su opća načela". 23 zemlje imaju još restriktivniji zakon, dodao je.

Osvrnuo se i na komentare oporbe u vezi zakona. Na optužbe Peđe Grbina da se na izmjene zakona o curenju informacija odlučio tek kad je procurila afera AP, Plenković je rekao: "Ovo što smo imali do sada bilo je loše, išlo je na štetu, temeljna načela kojima se vodimo je presumpcija nevinosti. To nije nešto što je neobično", rekao je. 

Dotaknuo se DORH-a i kandidature za šefa DORH-a. Pojasnio je proceduru. "Pričekat ćemo sastanak Odbora za pravosuđe, da saslušaju kandidate i kad daju zaključak, Vlada će organizirati intervjue. Ako budemo s nekim zadovoljni, predložit ćemo ga Saboru. Nemam potrebu komentirati programe kandidata. Za sada je sve kako treba sukladno Zakonu", rekao je. 

Komentirao je brojne zahtjeve za povećanjem plaća.

"Već neko vrijeme pokušavam shvatiti do kuda idu ta očekivanja...Učinili smo toliko više u odnosu na one prije nas", komentirao je Plenković brojne zahtjeve o povećanju plaća. 

"Liječnicima će jako narasti plaće kada se donesu nove uredbe". 

Na pitanje što ako svi pred izbore izađu na ulice, tražeći povećanje plaća, odgovara: "Ništa to je demokracija, ja sam spreman nositi se s činjenicama. Imam dojam da smo toliko toga učinili, a vi to ne prenosite na portalima. U naslov nešto izvučete pa stavite tri točkice, a ono bitno izostavite", rekao je premijer. 

O izmjenama ovršnog zakona kaže, da je zakon promijenjen prije nekog vremena. "Mi ne možemo funkcionirati tako da netko ne ispunjava svoje obveze, anulirati obveze, no vidjet ćemo sa FINA-om, koliko je problem velik". 

O napadu u Vukovaru kaže: "Znam kao i vi. Naša poruka je kategorička osuda nasilja. To zaslužuje ozbiljnu kaznu. Ja nisam Dinamo, to oni sami trebaju reći i nadam se da će osuditi. Što će? Podržati da se tuku djeca. Ja ne mogu govoriti u ime njih". 

O ideji DP-a da se u škole uvede vojna obuka, rekao je: “Da se vratimo na općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu i pucamo u Vrapču? Možda neka vrsta tečajeva, zašto ne…"

N1, onkraj, polulegalno...

Na pitanje novinara što znači onkraj zakona i polulegalno, Plenković je rekao: "N1 se poprilično uzjogunijo na neku moju usputnu primjedbu", rekao je.  

"Vašu reakciju doživljavam pretjeranom", poručio je Plenković. 

Na ponovno pitanje što znači onkraj zakona i polulegalno, Plenković odgovara: "Nisam rekao da ste vi nelegalni, već da je vaš pravni status drugačiji. Možda sam trebao biti precizniji". 

"Vi ste se ulovili te teme gdje sam kolegici to usput rekao i još sam joj iskazao razumijevanje jer je vaša kolegica bila glasnogovornica Restart koalicije. Za razliku od Milanovića koji je vašege kolegu Hrstića proglasio da nije novinar nego politički agitator, vi ste se dan i pol uzjogunili okok mog usputnog komentara. Ne sjećam se ni približno jednake vaše reakcije, ni drugih kolega, na taj napad na Hrstića. Čak sam tad rekao da me čudi da nitko ne reagira. Vidim dvostruke standarde. Komentar je išaop u smjeru onoga što je ministrica kulture pojasnila. Za razliku od drugih medijskih kuća, vaša djeluje po europskom režimu, a ne po režimu kao ostale ovdje, ali vas nitko nije spriječio u djelovanju, niti je netko zaboravio kao Milanović da uđete na pressicu. Čak ste dobili vremena i po pola sata za pitanja za razliku od drugih. Vašu reakciju doživljavam pretjeranu. Sve je u javnom prostoru između vas i nas zbog javnosti i građana. Volio bih da pustite ponovno cijelu pressicu pa da čujemo sve.

Vi ste medijska kuća koja je regulirana drugačije, vaš pravni status je drugačiji. Vaši kolege su krivo interpretirali, samo sam rekao da je vaš pravni status drugačiji. Ako sam tako treba reći umjesto polulegalno… Možemo sad javnosti objašnjavati da je vaš koordinator programa bio direktor PR-a SDP-a, još jedna kolegica isto, da je jedan vaš kolega bio glasnogovornik jednog predsjendiika Sabora iz SDP-a. Ja s tim nemam problem. U drugim redakcijama nema tolike gustoće novinara da su u neko doba radili za neku političku opciju". 

Potom je ponovio da je jako puno novinara na N1 bilo zaposleno ili je radilo za SDP. "Ja ne mislim da su oni politički agitatori, možda negdje u tragovima uređivačke politike ima neka tajna veza da gostuju oni koji su iz lijevog spektra..."

Na pitanje kada će Plenković doći u goste na N1, Plenković je rekao: "Ranije smo dobivali upute da ne idemo kod vas jer ćete nas popapati..."

Odluke sa sjednice Vlade

Vlada je u Sabor uputila izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a uvode se i nova kaznena djela - teško ubojstvo ženske osobe te neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje.

"Ova tri zakona su dio naše političke volje koja je usmjerena na daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji. Ovo je čak treći krug izmjena u našem mandatu usmjerenih na borbu protiv nasilja, a on u svom sadržajnom pogledu do sada možda uvodi i najopsežnije i najznačajnije promjene", rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak.

Istaknuo je kako se izmjenama Zakona o kaznenom postupku znatno proširuju i osnažuju prava žrtava nasilja - uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, propisuje se 100 metara kao minimalna udaljenost prilikom nalaganja mjera opreza, a pri čemu će kod kršenja mjera opreza policija imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.

Također, žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak.

Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti, pooštravaju se prekršajne kazne i propisuju da će se za kršenje zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna.

Dorađeni opis i obilježja femicida

Premijer je pri tome istaknuo kako se izmjenama Kaznenog zakona povisuju kazne za silovanje te teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zloupotrebe djeteta, ukida se zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Uvodi se i posebno kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe, tj. femicid, za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora.

"U odnosu na članak koji je upućen u javno savjetovanje, doradili smo opis i obilježja ovog kaznenog djela, koje u EU-u danas imaju definirano u svojim kaznenim zakonodavstvima još samo četiri države članice: Cipar, Malta, Španjolska i Belgija", naveo je Plenković.

U skladu s Istanbulskom konvencijom uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.

"Uvođenjem femicida i definicije rodno utemeljenog nasilja šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato što su žene -neprihvatljivo", poručio je premijer.

Novo kazneno djelo neovlašteno otkrivanje sadržaja, počinitelji ne mogu biti novinari

Plenković je istaknuo kako se izmjenama u Kaznenom zakonu uvodi i novo kazneno djelo - neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje, kojim se "adresira problem curenja informacija u nejavnoj fazi kaznenog postupka".

Pojasnio je kako je taj prijedlog nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak.

"Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda, da je ono usmjereno protiv novinarske profesije te protiv prava javnosti da bude informirana. Te teze su netočne i ne proizlaze iz predložene zakonske norme", poručio je premijer.

Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, a to nikako nisu novinari, dodao je, već, primjerice, pravosudni dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, svjedoci, vještaci.

"Kako bismo u potpunosti uklonili pogrešne interpretacije kojih je dosta bilo u javnom prostoru proteklih mjeseci u odnosu na tekst iz javnog savjetovanja, sada se izrijekom propisuje da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari", istaknuo je Plenković.

Govoreći o tvrdnjama da se ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa, rekao je kako je to netočno jer se odredba odnosi na nejavnu fazu kaznenog postupka u kojoj se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom.

Pri tome je podsjetio kako kazneni postupak postaje javan potvrđivanjem optužnice.

"Međutim, u svim fazama postupka javnost ima pravo na provjerene i objektivne informacije, ima pravo znati protiv koga se vodi istraga, koje kazneno djelo se toj osobi stavlja na teret i koje se radnje u postupku poduzimaju, a o svemu navedenom treba biti informirana od strane tijela koje provode kazneni progon", naglasio je Plenković.

Dodao je i kako propisivanjem ovog kaznenog dijela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući i najrazvijenije zemlje u demokratskom smislu, poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske ili Luksemburga.

"U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima, već pred za to nadležnim institucijama. To je jamstvo i preduvjet pravičnosti postupka i neovisnosti pravosuđa", zaključio je Plenković.

Pročitajte i ovo izbor šefa DORH-a Plenković o curenju informacija kao novom kaznenom djelu: "Kako bismo u potpunosti otklonili pogrešne interpretacije..."

Malenica: Korjenito mijenjamo sustav zaštite žena od nasilja

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica održao je prezentaciju prilikom čega je naveo kako ovaj novi paket zakonskih izmjena ima za cilj suzbiti nasilje nad ženama i osnažiti prava žena žrtava nasilja te predstavljaju snažan iskorak u usmjeravanju sustava prema žrtvama nasilja i strožem sankcioniranju svih oblika rodno utemeljenog nasilja.

"Ovim izmjenama, uz specijalizaciju sudaca i obvezne edukacije o rodno utemeljenom nasilju te širenjem sustava podrške žrtvama i svjedocima, korjenito mijenjamo sustav zaštite žena od nasilja", poručio je.

Govoreći o novom kaznenom djelu teškog ubojstva ženske osobe, Malenica je naveo kako će sud pri utvrđivanju tog kaznenog djela sud uzimati u obzir da se radi o rodno utemeljenom nasilju, odnosno da je ubojstvo ženske osobe počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj ranije zlostavljao ili prema osobi koja se nalazi u podređenom odnosu i sl.

Između ostalog, kao važnu novinu istaknuo je da kao tzv. opću definiciju uvode rodno utemeljeno nasilje kao nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa ženu, što znači da će kod počinjenja bilo kojeg kaznenog djela nasilja sud kao otegotnu okolnost uzimati u obzir je li motiv počinjenja bio rodno utemeljen.