Izbori su već nekako obilježeni hrvatsko-srpskim odnosima i srbijanskim univerzalnim zakonom, većina stranaka u Zagrebu traži od Srbije da povuče taj zakon, da ne mogu imati jurisdikciju nad Hrvatskom. Koji je stav SDSS-a? Kako se taj problem u ovom trenutku može riješiti?
Pročitajte i ovo
Dragan Marković Palma
Preminuo bivši Arkanov i Dačićev suradnik: Oluju je nazvao genocidom, a jednom je došao i u Zagreb na poziv Milana Bandića
Drama u školi u susjedstvu
Cijeli razred izostao s nastave zbog dječaka koji zlostavlja učenike: Jedna stvar bila je kap koja je prelila čašu
Taj zakon je donesen u dogovoru i u skladu s Europskom komisijom i Europskom unijom prije više godina i njegove slabosti ili razlike u pogledima na taj zakon mogu se riješiti samo novim sporazumom o tome kako procesuirati i kako surađivati u području ratnih zločina između Republike Hrvatske i Republike Srbije. I to je najsigurniji, najbolji put kako se ovi nesporazumi trebaju otklanjati.
No, Srbija nema namjeru tako postupati. Retorika iz Beograda, pa i ona iz Zagreba, je takva da tu komunikaciju nije moguće uspostaviti, ako ovakav zakon stoji.
Predsjednica Republike i premijer Vučić su već imali jedan sastanak oko manjinskih pitanja, zaobišli su pitanje rasprave o suđenjima za ratne zločine, očito je da je to tema, kao i još neke druge teme, pitanje retorike i pitanje sjećanja na rat. Neophodno je da sjednu i još jednom pomognu vladama da postignu taj sporazum.
Mislite da je taj sporazum moguće napraviti nakon izbora?
U ovom trenutku ne postoje pretpostavke da se takav sporazum napravi, ali postoji pretpostavka da se smire, da se lopta spusti na zemlju i da se dalje ne zagađuju međusobni odnosi.
Recimo i srbijanski šef diplomacije jučer je imao poruke poput: 'oni koji su klali, ubijali Srbe u koncentracijskim logorima, traže ispriku od svojih žrtava'. Je li to retorika primjerena šefu diplomacije?
Ja bih volio da mi nemamo tu vrstu retorike, no moram jasno kazati da očekujem da se kod nas ne nastavi proces revizije povijesti, negiranje ratnih zločina, zločina genocida počinjenog prema Srbima, Židovima, negiranje Jasenovca, negiranje dječjih logora kao što je Jastrebarsko i općenito obnova historijskog revizionizma i puštanje ljudi koji veličaju NDH-ški i ustaški režim u hrvatskom javnom prostoru.
Tko u ovom trenutku ima politički autoritet da pokrene dijalog sa Srbijom i tko ga može pokrenuti?
Vlada očito nema, jer je riječ, očito, o jednoj izgubljenoj vladi. Onaj tko ima autoritet je predsjednica Republike i predsjednica Republike je već koristila taj autoritet i nadam se da će ta prilika biti ponovno stvorena, nadam se da će brzo biti stvorena.
Kada?
Ukoliko se sve bude odvijalo onako kako bi bilo najbolje za odnose između Hrvatske i Srbije, to bi moglo biti u vrlo kratkom razdoblju.
Sljedećih desetak dana možda?
Kažem još jednom, postoji mjesto i postoji vrijeme koje omogućava takav susret i ukoliko komunikacija između Zagreba i Beograda bude dovedena do kraja, na uspješan način, onda bi moglo doći do tog sastanka i taj sastanak bi trebao pomoći da se takav trend zaustavi.
Kakav je trenutno stav, status i položaj Srba u Hrvatskoj? Što je Srbima trenutno važno?
Za Srbe u Hrvatskoj, nažalost, u ovom trenutku, pitanja kojima smo se bavili godinama, povratak imovine, priznavanje izgubljenih stanarskih prava, osiguravanje povratka, razvoj povratničkih sredina, priznavanje manjinskih prava su pala u drugi plan.
Što je sad prioritet?
Strah. Oslobađanje od straha, od onih koji šalju poruke koje su prijeteće, od onih koji na službenoj proslavi Oluje govore da posao nije završen, od onih koji marširaju pred službenim predstavnicima vlasti u crnim uniformama i pozdravljaju pozdravom 'za dom spremni', od toga.
Čelnici dviju političkih stranaka, s jedne strane Zoran Milanović, s druge strane Andrej Plenković, bore se da osvoje Banske dvore. Vi ste ovog puta rekli da ćete pričekati izbore i u tom ćete se trenutku očitovati. Po prvi puta a priori niste rekli: idemo s lijevom koalicijom. Je li dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a, znak da ste spremni ići s HDZ-om u koaliciju parlamentarne suradnje?
Dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i promjena kursa HDZ-a u odnosu na 2015. godinu, ove izbore 2016. u devetom mjesecu učinit će drugačijima od onih koji su bili prije nekoliko mjeseci.
Nema više ništa na slijepo?
Ne da neće biti ništa na slijepo nego prostor izbora više neće biti skučen kao što je bio 2015. Posebno je važno da u novom licu HDZ-a imamo novi demokratski potencijal u Hrvatskoj, koji je važan za odnose između političkih stranaka općenito, a onda za odnose i s nacionalnim manjinama, posebno srpskom.
Koliko sam shvatio, nakon izbora i Andrej Plenković i Zoran Milanović imaju jednaku šansu? To je već veliki napredak za HDZ.
Nisam rekao da imaju jednake šanse, već želim reći da je jako važno da HDZ bude daljnji faktor demokratizacije društva i političke stabilnosti. S ovim što je HDZ napravio unutar sebe, napravio je prvi korak prema tome. Nakon izbora, ako napravi i drugi korak, svojim jasnim porukama o tome kakvu će politiku vlade voditi i kakvu će koaliciju formirati, mi ćemo imati mnogo više prostora da gledamo s kim ćemo surađivati.
Kojem je onda obliku suradnje, neovisno je li lijeva ili desna koalicija, SDSS sklon? Je li to parlamentarna suradnja, potpora u parlamentu ili izvršna suradnja, kao što ste svojedobno imali s dvije HDZ-ove vlade?
Prvo ću reći da nema imperativa suradnje, ako možemo surađivati, mi ćemo surađivati. Ako ne možemo, kao što nismo mogli surađivati zbog manjka demokratskog potencijala, zbog opasnosti za demokraciju tijekom 11., 12., i prvog mjeseca, koja zapravo traje sve do nedavno, mi ne moramo u tome sudjelovati. Ostat ćemo čvrsta i snažna opozicija. Ako se pokaže da postoji mogućnost da zajedno gradimo demokratsko društvo, da gradimo stabilne političke odnose, da smo okrenuti prosperitetu i budućnosti, onda ćemo mi birati s kim ćemo surađivati, a odluku ćemo donijeti tako da ćemo tri puta mjeriti prije nego siječemo.
Pa i ići u vladu?
Pa i ići u vladu, zato što je to naravno interes manjina, interes Hrvatske, interes odnosa između Hrvatske i Srbije i interes odnosa između Hrvatske i Europe.
Možemo li vidjeti i Milorada Pupovca u toj vladi?
O tom potom, ja baš nisam pretjerano zagrijan da idem u vladu, ali moja stranka će o tome odlučivati.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr