Predsjednica se sastaje s osobom koja izaziva najviše kontroverzi u Europi

Dva najmoćnija svjetska čelnika, američki i ruski predsjednik, prvi su put razgovarali u četiri oka nakon gotovo dvije godine. Najvažnija tema bio je sukob u Siriji. Nisu popustili ni jedan, ni drugi. Putin ostaje uz sirijskog predsjednika Bašara al Asada, dok Obama smatra kako on mora otići.

Pročitajte i ovo 41 država sudionica Osniva se posebni sud za zločine ruske agresije na Ukrajinu: Vlada dala punu podršku Razgovarao i sa studentima Plenković na zasjedanju UN-a: "Trudom svih nas Hrvatska je došla u jezgru najrazvijenijih"

Predsjednica o priopćenju ureda srbijanskog predsjednika: 'To je njihovo viđenje sadržaja razgovora'

A kakav je stav Hrvatske? Na ovo pitanje iz New Yorka odgovarila je reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović.

'Ovo je prije svega bio sukob dviju supersila, dviju strašno velikih interesa za dominaciju na Bliskom istoku i i na azijskom kontinentu. Što se Hrvatske tiče, Hrvatska je zemlja članica NATO saveza i zemlja članica EU i ona kroz ta dva pristupna ugovora ima vrlo jasno kodificiranu svoju vanjsku politiku.

Naravno, ta dva pristupna ugovora nisu neka politička dogma pa svaka zemlja članica, pa tako i Hrvatska, ima pravo na vlastiti vanjsko-politički smjer. Primjerice prema Rusiji ili prema Kini. Ali dovoljno je reći da je Hrvatska bila, zapravo još uvijek je članica društva Prijatelji Sirije, to je ono društvo koje je intenzivno zasjedalo prije dvije, tri godine, koje su činili zapadni šefovi država i vlada i tražili su model kako da sruše režim Bašara al Asada.

KAMEN SPOTICANJA Putin ne da Asada, Obama ne želi čuti za njega; obojica žele zajednički bombardirati IS

Jednako tako Hrvatska je zemlja koja je kroz EU podržala sankcije prema Rusiji. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović se našla sinoć s predsjednikom Barackom Obamom, susreli su se na kratko na prijemu, fokus razgovora bila je Bosna i Hercegovina kao zemlja triju konstitutivnih, ravnopravnih naroda s obzirom na to da EU po svom planu Bosnu i Hercegovinu zamišlja kao građansku državu što ruši njezinu povijest, njezinu ustavnost i državnost.'

'Ne možemo se ponašati kao da smo izvan EU'

Hrvatska predsjednica dan u New Yorku započela je na okruglom stolu svjetskih liderica. Međutim u razgovoru s novinarima nije mogla izbjeći i druge teme, pa tako i onu najaktualniju - izbjegličku krizu. Poručila je da ono što trebamo učiniti jest čvrst nadzor nad granicama te da moramo znati tko i zašto ulazi. Predsjednica kaže: ne možemo se ponašati kao da smo izvan Europske unije i moramo tražiti odgovore.

Razgovarala je i s njemačkom kancelarkom Merkel rekavši da je posebno inzistirala i razgovarala o tome da prije svega treba osigurati granicu između Turske i Grčke. Dobila je, kaže, uvjeravanje da se na tome radi.

'Putin ovdje nije bio 10 godina. Sada je došao da kontrira Obami'

Više puta susrela se s Barackom Obamom i poručila kako vjeruje da će se SAD uključiti u procese u Bosni i Hercegovini.

Okrugli stol na temu Jadran - Baltik

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je u utorak poslijepodne po američkom vremenu sazvala jedan veliki okrugli stol na temu Jadran - Baltik, dakle na temu plinske vetrikale, dakle puta kojim će se transferirati američki ukapljeni plin. To je jedna vrlo bitna tema gospodarski, energetski i u konačnici geostrateški jako važna za Hrvatsku.

To je projekt koji ima potporu i EU i Atlantskog vijeća na najvišoj razini. Predstavnici Atlantskog vijeća će biti na tom okruglom stolu. Predsjednica će u srijedu održati bilateralni sastanak s osobom koja vjerojatno izaziva najviše kontroverzi u Europi - s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, a i govorit će pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook