Na tržnicama i u trgovinama diljem europske unije cijene rastu. Inflacija je u eurozoni u prosincu narasla na 1,1 posto. Najviše je poskupjela energija, zatim hrana, alkohol i duhan, te razne usluge.
Iz Hrvatske narodne banke ove godine predviđaju inflaciju od 1,6 posto. To znači ako ste protekle 2016. godine kupili sto jabuka, ove ćete godine za isti novac moći kupiti jednu i pol jabuku manje.
Porezne promjene ove godine donose poskupljenje šećera, duhana i cigareta, novih i rabljenih automobila, a cijene rastu i u kafićima i restoranima.
Ni mali domaći proizvođači hrane na tržnici nisu potpuno sigurni da neće dizati cijene. "Nastojim biti realna u tim cijenama. Jedino ako mi troškovi proizvodnje porastu, ali nastojat ću se nekako uklopiti da cijene ne porastu", kaže prodavačica Barica Filipović.
Uz cijene, u 2017. rastu i plaće, ali ne dovoljno, ističu sindikati.
"S obzirom na vrlo mali rast plaća i mirovina inflacija će zapravo poništiti taj rast plaća i mirovina da bi to ipak moglo donekle utjecati na kupovnu moć", kaže Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata
U strahu od još većih poskupljenja sve su oči uperene u naftni biznis. Domaći trgovac naftom Ivan Čermak smatra da cijene neće više rasti.
"Mislim da su cijene dosegnule svoj maksimum i teško mogu probiti ovu barijeru na kojoj su sada. Može se dešavati neki pomak gore ili dolje, ali kroz mjesec, dva očekujem da će se cijene stabilizirati na nižem nivou", kaže Čermak.
Iako nijednom potrošaču nije draga, inflacija, ako nije previsoka, ističu ekonomisti, može imati pozitivan učinak na gospodarstvo.
"Stope inflacije do dva posto smatraju se prirodnim stopama rasta i one su korisne za gospodarstvo i ne utječu bitno na standard građana. Mali porast cijena građani ne osjete na svojim kućnim proračunima", kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar, dodajući da od inflacije korist imaju poduzeća koja više zarađuju, imaju veće dohotke i mogu više zapošljavati, no korist ima i država koja prikupi više poreza.
Novotny smatra da se rasta cijena energenata, koji je prisutan posljednjih mjeseci, ne treba bojati jer je on posljedica odluke kartela proizvođača nafte da smanje proizvodnju, što ne može trajati duže od tri ili četiri godine.
"Ne treba se bojati inflacije u Hrvatskoj u narednim godinama. Hrvatska je članica EU, otvorenog je tržišta prema susjednim zemljama, još uvijek su niže potrošačke cijene, tako da se cijene u Hrvatskoj neće penjati iznad cijena koje vladaju u susjednom okruženju, Sloveniji ili Austriji", zaključuje Novotny.
