Lokalne samouprave s istim stranačkim vodstvom kao i središnja vlast imaju veću sposobnost privlačenja sredstava od države, pokazalo je istraživanje predstavljeno u srijedu, ali politička pripadnost ipak nema značajan utjecaj na vođenje lokalne politike u hrvatskim gradovima.
Istraživanje Pripadnost gradonačelnika političkoj stranci i lokalni ishodi: dokazi iz jugoistočne Europe (POLITCOM) istraživalo je koliko političko-ideološka podudarnost između središnje i gradske vlasti utječe na proračunske odluke lokalnih vlasti i njihov gospodarski učinak u gradovima u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.
"Istraživanje je u Hrvatskoj pokazalo da se, kada je politička pripadnost načelnika i gradonačelnika ista kao na nacionalnoj razini, udjeli rashoda povećavaju nakon lokalnih izbora, ali isto tako je pokazana određena značajnost godine koja prethodi lokalnim izborima. Međutim, u Makedoniji se akumulirane neplaćene obveze smanjuju pred lokalne izbore", istaknula je znanstvena savjetnica u Ekonomskom institutu Zagreb Dubravka Jurlina Alibegović na predstavljanju glavnih rezultata.
Za građane u Hrvatskoj to znači da ta politička pripadnost istoj političkoj stranci ima neki utjecaj, ali ne značajan kao što to je to, primjerice, u SAD-u ili Italiji.
"Politička pripadnost gradonačelnika nije presudni faktor koji će utjecati na razlike u udjelima rashoda u lokalnim proračunima, odnosno nije presudna kako će trošiti proračunska sredstva", rekla je Jurlina Alibegović.
Istraživanje je također pokazalo da gradonačelnici i načelnici u Hrvatskoj, ako su iz iste političke opcije kao vladajuća politička garnitura, nisu toliko motivirani da poštuju fiskalnu disciplinu i fiskalna pravila te da lakše dolaze do transfera, pomoći i donacija iz središnjeg državnog proračuna.
Međutim, dodala je, u zemljama poput Sjeverne Makedonije, ali i BiH i Crne Gore, druga istraživanja pokazala su da se u slučaju iste političke pripadnosti odluke i transferi iz državnog proračuna dodjeljuju bez dovoljnog utemeljenja na konkretnim kriterijima.
Što se tiče projekata uoči lokalnih izbora, Jurlina Alibegović je navela kako se u Hrvatskoj vidi da je ta projektna aktivnost živa te se troše dodatna sredstva iz proračuna koja se uglavnom koriste za poticanje razvojnih projekata ili za poticanje projekata za povećanje zapošljavanja, bez obzira na stranačku pripadnost.
Profesor na Pravnom fakultetu Vedran Đulabić u osvrtu na rezultate je rekao kako je očekivao puno veću korelaciju stranačke pripadnosti i još veće predizborno trošenje.
Jedan od zaključaka istraživanja je i da nije poznato koji su razlozi takvih rezultata pa ih je potrebno dalje istraživati.
Nakon predstavljanja, Ekonomski institut u suradnji sa Zakladom Hanns Seidel održao je okrugli stol na kojem su sudjelovali gradonačelnici koji su iznosili svoja iskustva o tome u kojoj mjeri je njihov izbor za gradonačelnika iz druge političke opcije utjecao na potrebu mijenjanja programa i projekata te vođenja lokalnih javnih politika.
