Gimnazije najpopularniji izbor hrvatskih srednjoškolaca: 49 posto učenika želi u uglednu školu, samo 2 posto u umjetničku

EduCentar je tijekom kolovoza i rujna proveo istraživanje na temu odabira srednje škole, a ispitanici su odgovarali kako odlučuju koju školu upisati, koji im je izvor informacija ili poticaj.

Pročitajte i ovo Izvan kalupa ispod radara Ova djeca mogla bi biti budućnost svijeta, a ne samo Hrvatske: Gubimo ih, zašto ih sustav zanemaruje? Promjene u obrazovanju Hrvatska mora povećati broj gimnazijalaca: Gimnazijski program uvest će se u mnoge škole pod jednim uvjetom

Više od 70 posto učenika do informacija je dolazilo putem interneta, gotovo 60 posto preporukom prijatelja ili poznanika, a 35 posto za upis se odlučilo na temelju usmene predaje.

Oko 30 posto ispitanika kao izvor informacija navelo je učitelje ili profesore, a četvrtina obitelj. Tiskani materijali, radio, televizija ili novine u manjoj su mjeri zastupljeni kao izvor informacija za odabir škole.

Prednost gimnazija - bolja priprema za fakultet

Glavna prednost gimnazija je bolja priprema za fakultet, kazalo je 70 posto ispitanika, a šire opće znanje prednost je za 61 posto njih. Da nakon gimnazije imaju prednost kod upisa na fakultet smatra 60 posto ispitanih, a polovica ih misli da je prednost gimnazija i to što mogu odgoditi odluku o zanimanju.

Oko 80 posto ispitanika osposobljenost za rad i mogućnost zaposlenja nakon završetka školovanja navodi kao glavne prednosti strukovnih škola. Samo 15 posto njih smatra da strukovne škole omogućuju bolju pripremu za fakultet.

Motivi odabira 

Ispitanici koji upisuju gimnazije u većoj mjeri su se kod odabira vodili osobnim interesima i željama te kvalitetom i ugledom škole. Oni koji su odabrali strukovne škole više se vode mogućnošću zapošljavanja, njih čak 62 posto, dok je ta stavka zanimala tek četvrtinu gimnazijalaca, pokazuje istraživanje.

Polovica ispitanika smatra da je prednost školovanja u strukovnim školama i specijalizacija u određenom području, a manja je prednost lakši upis, navodi EduCentar. 

Koorelacija rezultata istraživanja i tržišta rada

 U istraživanju je sudjelovalo 74% žena i 26% muškaraca. Čak 83% ispitanika mlađe je od 20 godina, a 12% ispitanika ima između 21 i 30 godina. Svega 3% ispitanika je starije od 41 godine, a njih 2% ima između 31 i 40 godina.

U istraživanju je sudjelovalo 78% ispitanika koji se još školuju, dok ih je 12% srednje stručne spreme, 7% visoke stručne spreme i 3% više stručne spreme. Najviše ispitanika dolazi iz Istočne Hrvatske (24%), njih 21% je iz Zagreba i okolice, 17% iz Sjeverne Hrvatske te 14% iz Dalmacije. Najmanje ispitanika (12%) je iz Istre i Kvarnera te Središnje Hrvatske (12%).

"Rezultati istraživanja potvrđuju da gimnazije preferiraju školarci koji žele nastaviti obrazovanje na fakultetu, dok strukovne škole biraju učenici koji teže specijalizaciji te zaposlenju odmah po završetku školovanja. Iako je podjednak omjer onih koji biraju gimnazije i onih koji se opredjeljuju za strukovnu školu (49%), primjeri pojedinih strukovnih škola (koje nemaju dovoljan broj učenika ili ukidaju pojedine smjerove iz tog razloga) pokazuju da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se učenike stimuliralo na upis strukovnih škola", napominje Maja Mahovlić iz EduCentra. 

Svi žele u ljudske resurse, nitko u zidare

Trenutna situacija na tržištu rada lako se može vidjeti ukoliko sagledamo izraz interesa kandidata za prijavu na oglase za posao. Od početka ove godine na portalu MojPosao najveći je prosječan broj prijava kandidata zabilježen u sljedećim kategorijama oglasa:

1. Ljudski resursi
2. Administrativna zanimanja
3. Marketing, PR I mediji
4. Bankarstvo
5. Prodaja (Trgovina)
6. Financije i računovodstvo

Najmani broj prijava zabilježeno je u sljedećim kategorijama oglasa:

1. Proizvodnja i zanatske usluge
2. Instalacije, održavanje i popravci
3. Graditeljstvo, geodezija, geologija
4. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
5. Zdravstvo i socijalni rad
6. Skrb (o djeci i starijima)

Najtraženija zanimanja u kategoriji Proizvodnja i zanatske usluge: Radnik u proizvodnji, Zidar, Bravar, Automehaničar, Stolar, Pekar, Tesar, Soboslikar; ličilac, Vodoinstalater, Zavarivač, Operater na CNC stroju.

Radne pozicije s najmanjim prosječnim brojem prijava po oglasu: Autolimar, Monter skela, Prodajni tehničar, Rukovoditelj građevinskim strojevima, Radnik u metalnoj industriji, Tehničar obrade drveta, Rehabilitator, Cjevar, Direktor IT poslova, Bagerist, Klesar. (I.M./Hina)