Pršuti su soljeni prije nekoliko tjedana, no među njima nema niti jednog istarskog pršuta označenog europskom oznakom izvornosti.
"Kod nas ga neće biti, znači sad sljedeće godine više neće ići, nemamo ga u proizvodnji sa oznakom izvornosti, znači sirovinu nismo uspjeli dobiti", rekla je Mikela Buršić, pršutarka.
Jer zbog zaštite, istarski pršutari ne mogu otkupiti butove bilo koje svinje.
Sve je zakonom strogo regulirano, od pasmine, kilaže svinje, hrane, pa sve do klaonice i načina sušenja, a svinjska kuga lani samo je pogoršala situaciju.
"Ne odlučuju se jer su im dosta velike kontrole, papirologija je jako velika, moraju ekstremno paziti na hranjenje", rekao je Robert Lisjak, pršutar.
Pršuta s utisnutim žigom kao jamstvom da je proizveden po strogo definiranim pravilima, na poluotoku,ostalo je vrlo malo.
Imaju ih tek dva proizvođača i to samo oko 1000 komada koji su soljeni lani.
Ove godine nitko od pršutara nije solio nove.
"Kako traje, nazovimo to tako, dolazak u normalu tih područja ograničenja gdje je afrička svinjska kuga bila prisutna, to iziskuje neko vrijeme, mi moramo naći adekvatnu zamjenu za te butove", kaže Paolo Jelenić, predsjednik Udruge pršutara Istre.
Pa će spas pokušati pronaći u Istri.
"Da bi te svinje koje bi se tovile ovdje u Istri onda bi to bila sirovina certificirana za naše proizvođače, ne bi to bile velike količine, razgovaramo do 1000 svinja", rekao je Ezio Pinzan, UO za poljoprivredu Istarske županije.
No, morat će se požuriti, jer ako u 5 godina nema proizvodnje istarskog pršuta, osim njega, gubi se i europska zaštita.
Pročitajte i ovo
podrhtavanje tla
Načelnik sektora 112 o potresu u Dalmaciji: "Bilo bi dobro da svi građani imaju kod kuće pripremljeno..."
Pročitajte i ovo
počekom ovog mjeseca
Stigla velika promjena u očitavanju plinskog brojila u Zagrebu