Nedavno su ribolovci duž obale Jadrana počeli bilježiti ulov nenativne vrste – atlantskog lososa (Salmo salar), zbog čega se više građana obratilo Institutu za oceanografiju i ribarstvo radi pomoći u identifikaciji nepoznate im vrste ribe. Kako su objasnili, atlantski losos na ovom području upućuje na bijeg riba iz uzgojnih kaveza smještenih u podvelebitskom kanalu.
Objasnili su i da uzgoj lososa u našoj zemlji nije novost, pa se tako još od osamdesetih godina prošlog stoljeća provodio eksperimentalni i komercijalni uzgoj atlantskog i pacifičkog lososa na ušću rijeke Krke, no taj uzgoj nije dugo trajao.
"Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena", upozorili su i dodali da oni nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, a kada je isti formalno odobren ukazali su na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa s naglaskom na bijeg uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost.
Praćenje provođenja predloženih zaštitnih mjera u uzgajalištima lososa u Lukovu Šugarju i Jablancu nije dodijeljen ovom Institutu, pa im nije poznato je li u provedbi.
"Stoga, u ovom slučaju, Institut za oceanografiju i ribarstvo nema saznanja o tome kako je i kada došlo do prebjega lososa iz kaveza, kolika količina ribe je dospjela u otvorene vode te je li nosilac povlastice provodio sve mjere zaštite, pogotovo one povezane s brzim djelovanjem prilikom bijega ribe u otvorene vode. Također, nije nam poznato jesu li jedinke dospjele u okoliš istog spola ili sterilne, što je jako bitno kako ne bi došlo formiranja samoodrživih populacija lososa u Jadranu ili pak do hibridizacije s nativnim vrstama u rijekama Jadranskog sliva", objašnjavaju iz Instituta.
S obzirom na sve to, ali i potrebu da procijene razmjere bijega losoa, iz Instituta su napomenuli da cijene svaku dojavu građana.
"Na temelju dosadašnjih dojava, prisutnost lososa zabilježena je od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Izgledno je da će se lososi ubuduće pojavljivati i u širem području od navedenog. Ulovljene jedinke teže između 1 i 3 kg, no poznato je da lososi mogu doseći znatno veću masu. Ovim putem vas molimo da nam dojavite svako vaše zapažanje lososa u Jadranu", poručili su iz Instituta.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
