Sudbina 13 posto Hrvata i dalje je nepoznata: U čijem je interesu još jedno odgađanje ovršnog zakona?

Donošenje novog ovršnog zakona odgođeno je do 2019. Iz Ministarstva pravosuđa kao razlog navode kompliciranost procesa. Mnogi sumnjaju da su to pravi motivi.

"Mi imamo 121 zakon koji će se donijeti u ovoj državi, među kojima se našlo vremena i za Zakon o potvrđivanju ugovora s Vijetnamom, Saudijskom Arabijom, Ciprom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dakle u kojem će trenutku ti ugovori doći na snagu. A pitanje sudbine hrvatskih građana potpuno je pomaknuto", kaže sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.

"Simptomatično je što je zakon tempiran za proljeće sljedeće godine u vrijeme kad se spremaju izbori za EU Parlament i predsjednika RH", smatra Valentina Wiesner Mijić, novinarka Večernjeg lista.

Dok vladajući kalkuliraju, brojke pokazuju sve depresivniju sliku društva. I dok je 2010. u Hrvatskoj bilo blokirano 77.911 građana s dugom od 6,019 milijarda kuna, u sedam godina praktički u dužničkom ropstvu završilo je 322.783 građana čiji dug raste na 42,8 milijardi kuna. Sve to unatoč činjenici da je FINA od građana već naplatila 33 milijarde kuna. No unatoč tome, dug neprestano raste. Očigledan je to znak da sa sustavom nešto nije u redu.

"Dolazimo do pravne diskriminacije gdje je tvrtkama obrisano, jednim potezom pera – predstečajnim nagodbama, najmanje 80, a po neformalnim procjenama i 120 milijardi, i briše se i dalje, a blokiranim kućanstvima od 6 uzmete već 30 i još su 40 i pitanje je koliko će biti dužni sutra", objašnjava Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani.

"Puno zainteresiranih da zakon ostane kakav jest"

Pročitajte i ovo DRAMA U SRBIJI VIDEO Prosvjednici nakon sramotnog intervjua sa silovateljem jajima gađali zgradu tabloida: "Nasilnike u zatvore, ne u medije!" STRUČNJAKINJA OBJAŠNJAVA Mitovi i zablude o poljoprivredi: "Ona je kao nogomet, svi smatraju da znaju što bi trebalo napraviti"

Za ovakvu situaciju velikim su dijelom odgovorne kamate i naknade koje uvelike povećavaju glavnicu duga. "Puno je tu onih koji su zainteresirani da Ovršni zakon ostane ovakav kakav jest", smatra Wiesner.

"Želi se zadržati postojeće stanje, a ono znači enorman izvor prihoda za nekoliko odvjetnika, za nekoliko javno-bilježničkih ureda i naravno za Financijsku agenciju", kaže sudac Kolakušić.

Rješenje je, upozoravaju mnogi, vrlo jednostavno i za njega nije potrebna radna skupina koja okuplja gotovo 30 stručnjaka i interesnih udruženja, a koja će rješenje tražiti dulje od godinu dana.

"Pravni stručnjaci, među kojima su brojni etablirani i godinama se bave tim područjem, kažu da se jednostavno takvi zakoni, kao što su se uostalom i brojni drugi zakoni dosad prepisali, mogu prepisati iz uređenih sustava u kojem već funkcioniraju. Takav je recimo slovenski zakon gdje ovrhe provode suci", kaže Wiesner.

"Potrebno je izmijeniti samo dvije odredbe: Prvo, svaka stranka snosi svoj trošak i više nećemo imati uvećanje ovrha za 700 ili 1000 posto. Drugo, obustavljaju se postupci ovrhe - ako u tri godine nisu namireni, obustavlja se postupak. Pa ta je odredba oduvijek postojala u Ovršnom zakonu", objašnjava sudac Kolakušić.

Postojala je, ali je u jednom od gotovo 900 izmjena i dopuna - nestala. Rješenje, očigledno, nikome osim građanima nije u interesu. A oni nemaju dovoljno jake predstavnike koji bi njihove stavove uspjeli izlobirati. Trenutačno stanje samo produžuje agoniju, posebno onih čiji su računi blokirani i duže od godinu dana. A takvih je 95 posto od ukupno blokiranih. Mnogi su stoga rješenje pronašli u iseljavanju u neke od država Europske unije, gdje pojam blokirani ne postoji. Budući da Vlada nema namjeru ovaj problem brzo riješiti, teško je očekivati promjenu ovog trenda.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!