Podstanarstvo za prihvatljiv novac? Kod nas najmodavci mogu tražiti koliko im srce poželi, ali u Njemačkoj je situacija drukčija

"Hallo. Ich rufe wegen der Wohnung in der Anzeige an", često tako počinju telefonski pozivi u Njemačkoj. Pronaći dobar stan po prihvatljivoj cijeni nije jednostavno, a u to se uvjerila i Renata Tischler, koja se zbog poslovne prilike prije dvije godine odselila u Berlin. "Unatoč poznavanju jezika, moja potraga za stanom u Berlinu trajala je dva mjeseca i moram priznati da se smatram vrlo sretnom osobom koja je u samo dva mjeseca uspjela to riješiti i smjestiti obitelj u Berlinu u prihvatljivom stanu", kazala je Tischler.

Pročitajte i ovo U Rovinju Prevaren prilikom najma stana: Uzeo mu stotine eura pa prekinuo svaki kontakt Gdje je stambena politika? Za mjesto u garaži traže 20.000 eura, a sve je više prisutan još jedan trend

U posljednjih pet godina dogodila se eksplozija cijena na njemačkome tržištu nekretnina. Razlozi su gospodarski rast, priljev stanovnika iz drugih dijelova Unije te niske kamate za stambene kredite. "Statistike govore da se godišnje u Berlin doseljava 40 tisuća novih stanovnika. To je enormni prirast i upravo se zbog toga problem pronalaska stambenog prostora popeo visoko na ljestvici i političkih razmišljanja o budućnosti Berlina", dodaje Tischler.

Nijemci poduzimaju konkretne mjere

Za razliku od nas, Nijemci poduzimaju konkretne mjere. Nedavno su otkupili šest tisuća gradskih stanova kako bi mogli zaustaviti divljanje cijene najma, a planiraju ograničiti visinu najma na 7,97 eura po četvornom metru. Mi još čekamo u redu za APN. "Politika Hrvatske u posljednjih 30 godina, a posebice u posljednjih 20 godina i više otkad smo privatizirali banke, u principu je stambena politika način na koji se povećava potrošnja kredita na tržištu. Stambeni krediti jako su unosan posao za naše banke", objašnjava Iva Marčetić iz inicijative Pravo na grad.

Banke su, znajući da će s prvim opadanjem listova u banke pristizati zainteresirani za stambene kredite, postrožile uvjete. "Situacija u kojoj se nalazimo danas jest ta da politike koje smo imali ne funkcioniraju. One pogoduju bankama, ne rješavaju naše stambeno pitanja i nešto se ozbiljno u vezi s tim mora dogoditi", dodaje Marčetić.

U iščekivanju da se nešto dogodi, usporedimo cijene najma u hrvatskoj i njemačkoj prijestolnici. "Propis je da jedna mjesečna najamnina bez režija smije iznositi maksimalno jednu trećinu neto plaće", otkriva Renata Tischler, stanovnica Berlina.

Kod nas najmodavci mogu tražiti koliko im srce poželi.

Potreban početni kapital

"Polog je uvijek obvezan i daje se tri neto mjesečne najamnine. Bez startnog kapitala ne može se puno ni napraviti", objašnjava Tischler kako je to u Berlinu.

Ovdje je riječ ipak o jednoj stanarini za polog, koju, doduše, najmodavci nevoljko vraćaju. Na pitanje o tome koliko kvadrata stana trenutačno ima i koliko ga plaća, Renata Tischler odgovara: "Stan je 75 kvadrata u zapadnom dijelu Berlina. Plaćam negdje ispod 10 eura, 9,60 eura bez režija. S režijama to iziđe više od 1000 eura".

Uzmimo u obzir da njihova prosječna plaća za 30-ak posto premašuje našu. Ako vam troškovi stambenog pitanja iznose više od 40 posto mjesečne plaće, u riziku ste od siromaštva. Ne napuhujemo podatke. To ne znači da ćete od preksutra poslijepodne biti beskućnici, ali ukazuje na to da ako dođe do bilo kakve nepredviđene financijske situacije - u problemu ste.

"Vidimo socijalnu generacijsku krizu, a možemo očekivati da se ta situacija ne može stabilizirati a da se ne reguliraju takvi odnosi na razini države i na razini gradova", smatra Iva Marčetić iz inicijative Pravo na grad.

To što se oslanjamo na turizam, imamo puno stanova u dnevnom najmu, relativno nesigurne uvjete rada, neregulirano tržište nekretnina i nerazrađenu stambenu politiku ozbiljan je problem. Prvi smo u Europskoj uniji po najkasnijem napuštanju mladih iz roditeljskog doma. Zašto? Nemaju kamo. Dok se regulira stambena politika, pođimo platiti stanarinu. Početak je novog mjeseca.

Emisiju ''Informer'' pogledajte besplatno na novatv.hr!