U Hrvatskoj zaposleni ne dobivaju ni približnu satnicu kao u razvijenim zemljama Europske Unije, pa smo i po tome među najgorima na ljestvici.
Radnicima se najviše isplati raditi u Luksemburgu gdje je prosječna zarada po satu (53,9 eura). Nakon Luksemburga, najviša je satnica u Danskoj (48,1) i Belgiji (47,1 eura).
Usporedbe radi, prosječna satnica u Sloveniji lani je bila 25,5 eura, a u Austriji 40,9 eura. U Sloveniji je, dakle, radnička satnica 77 posto viša nego u Hrvatskoj, a u Austriji gotovo tri puta viša.
Najniži troškovi rada po satu zabilježeni su u Bugarskoj (9,3 eura), Rumunjskoj (11), Mađarskoj (12,8), Latviji (13,5) i Hrvatskoj (14,4 eura).
Dakle radnik u RH jeftiniji je nego u ostalim zemljama Europske Unije.
2008. je za Hrvatsku iznosio 9.2 eura, što je bilo više nego u osam drugih članica EU. Do 2016. je rast bio zanemariv, na 9.5 eura.
Kroz to razdoblje su Estonija, Češka (bila je na istoj razini) i Slovačka prešle Hrvatsku po pitanju troška jednog sata rada.
Tek nakon 2016. u Hrvatskoj raste trošak rada. Do 2021. iznos se popeo na 11.2 eura po satu.
Još su samo Mađarska, Latvija, Rumunjska i Bugarska jeftinije od Hrvatske po pitanju troška sata rada.
Pročitajte i ovo
Gledano po pojedinim sektorima, troškovi rada po satu u industriji bili su 32,2 eura u EU i 38 eura u eurozoni. U građevini te su brojke 28,5 eura u EU i 31,9 u eurozoni. U sektoru usluga trošak rada je u EU iznosio 31,8 eura po satu, a u eurozoni 34,8 eura. Konačno, u dijelu ekonomije izvan poslovnog sektora, isključujući javnu administraciju, brojke su bile 32,4 u EU i 35,7 u eurozoni. Prošle je godine prosječan trošak rada po satu u Europskoj uniji (EU) iznosio 31,8 eura dok je u eurozoni bio nešto veći, na 35,6 eura.
U 2022. godini taj je trošak bio 30,2 eura u EU i 34 eura u eurozoni. To znači da se dogodio rast u EU od 5,3 posto, a u eurozoni 4,8 posto.
