Nakon što je na snagu stupio Zakon o privremenom uzdržavanju, brojni samohrani roditelji su odahnuli. Velika je pomoć da država isplati novac za uzdržavanje djece čiji roditelji tu obvezu izbjegavaju. A njih je više od tisuću. Među njima je i naša čitateljica, koja se razvela prije više od pet godina, a čiji bivši suprug mjesecima nije uplatio alimentaciju, pa ju je odlučila dobiti putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina. Prvi korak bio je odlazak odvjetniku, a ondje ju je dočekao "hladan tuš".
"Bilo mi je neugodno koliko me 'oprao'. Prigovorio je da su papiri stari pet godina, a na njima su iznosi još u kunama. Pitao me zar ja do danas nisam išla na sud tražiti veću alimentaciju budući da su djeca mijenjala godine, a i alimentacija se drastično promijenila", ispričala je žena, koja iskreno priznaje kako tu informaciju ni od koga nije ranije čula, iako je tijekom postupka razvoda bila u kontaktu s više institucija.
Nakon toga počela se raspitivati kod prijateljica. "Meni to nitko nikad nije rekao", bio je odgovor koji je dobila od baš svih koje je pitala. Upit je postavila i u grupi na društvenoj mreži.
"Ni jedna žena s kojom sam razgovarala nije znala da mora ići na sud predavati te zahtjeve, nisam ni ja dok mi odvjetnik nije rekao. Nismo znale da svaki put moramo ponovo plaćati sudu i borit se ispočetka da pokrenu postupak i da bi se bivši muž složio s tim iznosom, s kojim se on ni ne mora složiti. Moguće je, saznala sam, dobiti i manji iznos od onog prije novog zahtjeva, ali i da ti alimentacija ode u zastaru. Pa mi bismo mogle samo po sudovima hodati i dva puta godišnje predavati zahtjeve", ispričala je i dodala kako u sustavu alimentacija postoje veliki i brojni problemi, a ovo je tek posljednji od njih.
Apsurdno je, smatra, i da se zahtjev podnosi i kad se kod bivšeg supruga promijeni iznos primanja kad žene zapravo nemaju uvid u prihode bivšeg supružnika.
Uloga informiranja o alimentaciji
Sve što treba znati o alimentaciji za DNEVNIK.hr objasnio je odvjetnik Nino Ćosić, stručnjak za obiteljsko pravo.
"Ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje ako dođe do parničnog postupka odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta, a određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Odluku o uzdržavanju sud donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja", objasnio je odvjetnik Nino Ćosić.
Prije svega, ističe Ćosić, valja napomenuti kako je alimentacija ponajprije moralna i ljudska, a potom i zakonska obaveza. No i sam je svjedok da se danas, nažalost, mnogi roditelji susreću s problemima vezanim upravo uz alimentaciju.
"Što se tiče problema koji se odnose na izmjenu visine uzdržavanja, odnosno odluke o samom uzdržavanju, pomoći države putem Fonda za uzdržavanje i slično, posebno naglašavam kako je prije svega potrebno informirati osobe kojih se to tiče, a u čemu smatram da bi najveću ulogu trebali preuzeti nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad, mediji, odnosno nadležne institucije putem besplatne pravne pomoći te organiziranja javnih tribina kako bi se pitanja o ovoj temi razjasnila svima potrebitima", ističe odvjetnik Ćosić.
Što se pak tiče izmjene sudski određene visine uzdržavanja, stručnjak za obiteljsko pravo ističe da je svaku promjenu potrebno ostvariti isključivo sudskim putem.
"U praksi često doživljavam da mi stranke dolaze tek nakon što su same pokrenule sudski postupak, ali ih je sud rješenjem pozvao na ispravak tužbe budući da su kao pravno neuke stranke pogrešno postavile tužbeni zahtjev, pa stoga predlažem osobama koje će pokretati ovakve i slične postupke da se prije upuštanja u postupke pred sudom konzultiraju sa stručnim osobama, odvjetnicima, već spomenutim nadležnim Hrvatskim zavodom za socijalni rad, a ako ne mogu isto ostvariti redovnim putem ili informiranjem, predlažem da to učine putem besplatne pravne pomoći", kaže Nino Ćosić.
Iz njegova iskustva, većina osoba koje potražuju uzdržavanje pogrešno smatra da se visina uzdržavanja određuje isključivo i samo u odnosu na plaću osobe obveznika uzdržavanja.
"Prema praksi Ustavnog suda RH, iznos uzdržavanja određuje se prema svim primanjima koje ostvaruje obveznik uzdržavanja, kao što su npr. najamnine, zakupnine i sl., a što je važno napomenuti budući da određeni broj obveznika uzdržavanja upravo radi zakonske obveze uzdržavanja pokušava prikriti stvarnu financijsku situaciju, što smatram zaista pogrešnim budući da se radi o financijskim sredstvima namijenjenim uzdržavanju djece", pojasnio je stručnjak za obiteljsko pravo.
Promjene u visini alimentacije
Što se tiče izmjene odluke o visini uzdržavanja, Nino Ćosić objašnjava da se potrebe djece mijenjanju iz mjeseca u mjesec, a na povećanje potreba utječe i inflacija. Zato je potrebno iznose uzdržavanja periodično mijenjati. Prema njegovu iskustvu, tužbe za izmjenu odluke treba podnijeti otprilike svake dvije godine. No, to ipak ovisi od slučaja do slučaja. Dakako, odluke je moguće izmijeniti i sporazumno, dogovorom među roditeljima.
Potrebno je napomenuti i kako tablica o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta ima naveden minimalni prosjek visine alimentacije u odnosu na plaću roditelja koji je mora plaćati. No, ona ne predstavlja izričito zakonom propisani iznos, već on služi samo kao orijentacijski prosjek. Tablica je dostupna OVDJE.
"Što se tiče visine plaće obveznika uzdržavanja, ona je ključan, ali ne odlučujući čimbenik. Stranka u postupku koja potražuje uzdržavanje informaciju o visini primanja obveznika uzdržavanja može saznati isključivo u postupku pred sudom tražeći od suda da naloži obvezniku uzdržavanja dostavu prosječnih platnih lista unatrag tri ili šest mjeseci, odnosno dostavu podataka iz porezne uprave o visini primanja, godišnjeg dohotka (ako se radi o trgovačkim društvima) u odnosu na prethodne godine", objasnio je Nino Ćosić.
Zastara alimentacije
S odvjetnikom Ninom Ćosićem provjerili smo i postoji li zastara za alimentacije.
"U slučaju kada ne postoji sudska odluka o određenoj obvezi uzdržavanja mjerodavan je Obiteljski zakon, kojim je određeno da je roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije za njega plaćao uzdržavanje dužan isplatiti naknadu za to uskraćeno uzdržavanje, i to od dana nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe. Zastarni rok za podizanje ove tužbe je pet godina od dana kada je roditelj propustio platiti mjesečni iznos uzdržavanja. Provođenje ove ovrhe na plaći i drugom stalnom novčanom primanju ima prednost pred svim drugim ovrhama na tim primanjima neovisno o vremenu njihova nastanka", objasnio je Nino Ćosić.
No, postoji i slučaj kada postoji obveza uzdržavanja određena sudskom odlukom. U tom slučaju, pojašnjava Ćosić, primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima, kojim je određeno da povremene tražbine koje proizlaze iz sudskih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće, zastarijevaju u roku od tri godine od dospijeća svake pojedine tražbine. No, važno je napomenuti kako zastara ne teče između roditelja i djece tako dugo dok traje roditeljsko pravo, tako da bi navedeni rok zastare od tri godine počeo teći tek prestankom roditeljskog prava, odnosno u pravilu nastupom punoljetnosti djeteta.
Po novom zakonu, po kojem se uzdržavanje isplaćuje iz Fonda za uzdržavanje, dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje do navršene 18. godine života, a nakon toga ima pravo na privremeno uzdržavanje pod uvjetima propisanima za uzdržavanje punoljetnog djeteta sukladno propisu kojim se uređuju obiteljski odnosi.
Pravo na privremeno uzdržavanje traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja najmanje za šest uzastopnih obroka uzdržavanja u iznosu koji je određen.
"Nažalost, u praksi je moguće i da zbog zastare te određenih nepredviđenih koincidencija osobe koje imaju zakonska prava njih nisu u mogućnosti ostvariti, odnosno realizirati", objasnio je stručnjak za obiteljsko pravo Nino Ćosić.
Za kraj valja napomenuti kako je Republika Hrvatska jedna od rijetkih država koja neplaćanje alimentacije tretira kao ozbiljno kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja, za koje je propisana kazna zatvora do čak tri godine u određenim situacijama.
Ne znate koja su vaša prava? Kako ih ostvariti? Država se nije previše potrudila objasniti na što sve imamo pravo, ali mi smo tu da vam pomognemo. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.
Svoju priču pošaljite na reporter@novatv.hr
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Očevid u tijekuTeška prometna nesreća na autocesti: Poginula jedna osoba
-
Očevid u tijekuTeška nesreća na sjeveru zemlje, auto s trojicom mladića sletio s ceste: Dignut helikopter hitne pomoći
-
Nastala velika štetaDrama u hrvatskoj zračnoj luci! Avioni nisu mogli sletjeti: "Neodgovornim ponašanjem ugroženi su životi"
