Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je ustvrdila da nitko ne može dobro živjeti s 3000 kuna plaće te da bi prosječna neto plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 7500 kuna. Odmah joj je odgovorio premijer Andrej Plenković koji je poručio da Vlada ne može dekretom odrediti iznos minimalne plaće od 7500 kuna jer bi to dovelo do prestanka poslovanja mnogih tvrtki ili brojnih otkaza.
Pročitajte i ovo
Izjavu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i reakciju premijera Andreja Plenkovića, komentirao je za Dnevnik.hr Davor Huić iz Lipe-udruge poreznih obveznika.
"Veće plaće nisu stvar političke odluke, niti to ima veze sa snagom politike, već sa snagom ekonomije. Prosječna plaća raste kada imamo ekonomski rast, a da bi imali ekonomski rast moramo osigurati uvjete za to", rekao nam je Huić, dodavši kako su toliko spominjane reforme glavni preduvijet za ekonomski rast.
Huić napominje kako je smanjenje rasipanja javnog novca važan čimbenik za gospodarski razvoj, jednako kao i toliko potrebno porezno rasterećenje.
"Što nam konkurentnost bude veće, bit će i veće plaće. Hrvatska treba slijediti sve ono što nam preporuča Europska Komisija, pa i Svjetska banka, a to je prije svega veća efikasnost javnog sektora, koji je, ističe Huić, preskup.
Dok god budemo imali preskup i neefikasan javni sektor, imat ćemo niske plaće, jer upravo on radi ovakav pritisak. Osim toga, treba stati s financiranjem neproduktivnih tvrtki, kao što je primjerice slučaj s Uljanikom ili ranije s Petrokemijom. Uvijek je tu zapravo ista priča. Jača ekonomija, donijet će i veće plaće", rekao nam je Huić.
"Rast plaća da, ali..."
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić rekao je kako je prostor rastu plaća sužen zbog prevelikog opterećenja poslovanja i rada.
"Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja svako smanjenje rasterećenje troškova poslovanja i apeliramo na Vladu da čim prije pokrene promjene koje imaju za cilj smanjenje administrativnih barijera i financijskih troškova poslovanja, smanjenja poreza, poput poreza na dohodak i uklanjanje suvišnih parafiskalnih nameta.
Poslodavci su već pokazali da svako rasterećenje troškova rada ulažu u povećanje plaća. Treba imati na umu da plaća od 7500 kuna neto zapravo za poslodavca znači trošak plaće od cca 14.000 kuna.
Poslodavci nisu protiv rasta plaća, dapače, ali u okolnostima prevelikog opterećenja poslovanja i rada, u porast plaća trenutno se ulažu sredstva namijenjena investicijama i prostora za daljnje povećanje plaća, bez ukidanja nameta je sužen. Zato pozdravljamo svaku namjeru da se taj prostor omogući“, rekao nam je direktor HUP-a.
