UMIROVLJENICI NA NOGAMA 'Građani trebaju reći da im se sviđa ili ne sviđa da netko dere kožu s leđa'

HSU će o akciji će obavijestiti sve udruge civilnog društva, umirovljeničke udruge, političke stranke, građane, radničke i umirovljeničke sindikate i pozvati ih da se pridruže. Potpisi će se prikupljati po cijeloj Hrvatskoj, po kućama, institucijama, trgovima, tržnicama i drugim mjestima.

Pročitajte i ovo je li ovo dovoljno? Poznati su iznosi božićnica umirovljenicima, evo o kojim se ciframa radi Rješenje visokih troškova Uskoro stiže menza za umirovljenike? "Ne vidimo razlog da im se ne subvencionira bar jedan obrok dnevno"

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja rekao je da se akcijom obraćaju 1,6 milijuna korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja koji uredno plaćaju svoju policu i kojima se, kaže, dodatno želi uzeti 400 milijuna kuna u godinu dana.

"Želimo vidjeti koliko su građani voljni preuzeti sudbinu u svoje ruke i javno reći da im se sviđa ili ne sviđa da netko dere kožu s njihovih leđa, sa ili bez potrebe", rekao je Hrelja. Ističe kako svi izračuni pokazuju da polica dopunskog osiguranja može ostati na razini od 70 kuna, ako država ispuni svoje obveze.

"Vlada to lako može riješiti, neka uplati 350 milijuna kuna koje lani nije platila bivša Vlada i sustav može funkcionirati na razini od 70 kuna za policu", poručio je. Osim toga, poskupljenje police je neodgovorno jer to znači i 250 milijuna kuna dodatnog troška države za građane kojima ona plaća dopunsko osiguranje.

"Građani su platili svoje police u 98,8 posto slučajeva. Država je svoju policu, koju je dužna u potpunosti pokriti, platila na razini 31 kune, a sada Vlada želi dodatno opteretiti građane, a državi poskupjeti cijeli sustav. Bojim se da se time želi uništiti postojeći sustav solidarnosti", kaže Hrelja.

Kad bi policu dopunskog osiguranja plaćali i država i građani prikupilo bi se ukupno 2,2 milijarde kuna godišnje, pa bi polica od 70 kuna pokrila sve rashode i još bi bilo prostora za smanjenje cijene police ili povećanje cenzusa za oslobađanje od plaćanja dopunskog osiguranja, tvrdi Hrelja.

Podsjetio je da besplatnu policu dopunskog imaju oni čiji prihod po članu obitelji ne prelazi 1516 kuna, odnosno samci čiji prihod ne prelazi iznos od 1939 kuna. HSU ovom akcijom predlaže povećanje cenzusa za oslobađanje plaćanja dopunskog osiguranja na 2200 kuna za samca i 1800 kuna po članu obitelji. "Kada bi svi plaćali, stvorio bi se prostor za povećanje cenzusa. Time bi dodatno štitili siromašne, nemoćne i stare", ističe Hrelja.

Dopunsko za starije po 150 kuna

U privatnim osiguravajućim kućama koje prodaju dopunsko zdravstveno osiguranje cijena za starije od 65 godina iznosi 150 kuna, pa Hrelja upozorava da se povećanjem cijena HZZO-ovog dopunskog otvara lov privatnih osiguravatelja na osiguranike.

"Kada iz dopunskog osiguranja HZZO-a odu zbog 'dampinških' cijena mladi i zdraviji ljudi, cijena police za stare i nemoćne bit će puno viša od 150 kuna", upozorio je i naveo da privatni osiguravatelji u zdravstveni sustav vraćaju 50 posto sredstava koje su prihodovali, a HZZO vraća 88 posto sredstava.

"Potpredsjednik Vlade Božo Petrov ne zna što znači riječ solidarnost, jer svojom najavom poskupljenja razbija međugeneracijsku solidarnost u HZZO-u i potiče nuđenje privatnih polica po 'dampinškim' cijenama. Trebao bi osvijestiti činjenicu da njegove riječi čine sve nedostupnijom zdravstvenu zaštitu za stare i siromašne", poručio je Hrelja.

SSSH protiv komercijalizacije zdravstva - "Zdravlje nije na prodaju"

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pridružio se u povodu Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, europskoj sindikalnoj kampanji protiv komercijalizacije zdravstva i socijalne skrbi, a u znak potpore objesio je bijele plahte na prozore svojih ureda, koje simboliziraju čistoću sustava zdravstva.

"Zdravlje nije na prodaju", poručuje SSSH Vladi i resornome Ministarstvu zdravlja u priopćenju. Upozorava da se svugdje u svijetu zdravlje sve više počinje smatrati robom, zbog čega slabi socijalna sigurnost i smanjuje se financiranje javnog zdravstva i socijalne skrbi, a s druge strane, privatne osiguravateljske kuće i privatni dionički fondovi traže mogućnost ulaganja u tržište zdravlja.

Kada je riječ o skrbi, jača značaj komercijalnih pružatelja usluga u odnosu na javne ili neprofitne, na primjer na području brige o starijima i laboratorijskim uslugama. SSSH ukazuje da nacionalne i europske politike kroz mjere štednje, ekonomsko upravljanje i javnu nabavu, kao i trgovinska politika EU-a kroz sporazume o slobodnoj trgovini (TTIP, TISA, CETA) slabe javne zdravstvene sustave i predstavljaju prijetnju zdravlju, standardima zdravstvene i socijalne skrbi, te okolišu i poljoprivredi.

SSSH kao dokaze negativnih utjecaja tih trendova navodi opadanje kvalitete skrbi, sve ograničeniji pristup zdravstvenoj skrbi, posebno najranjivijima, slabljenje uvjeta rada zaposlenih u sektoru zdravstva i socijalne skrbi, jačanje negativnih i slabljenje pozitivnih čimbenika koji uvjetuju zdravlje (siromaštvo, zagađenje, obrazovanje, zapošljavanje, stambena politika), različitu zdravstvenu skrb za pacijente prvog i drugog reda, za bogate i siromašne (duže liste čekanja, viši iznosi participacija, različite vrste opreme za različite kategorije pacijenata).

Podsjeća i da je HDZ predizborno najavio reformu i jačanje sustava javnog zdravstva kojim se jamči ostvarivanje univerzalnog prava čovjeka na zdravlje. "Međutim, ovih dana svjedočimo pokretanju mjera koje vode u pravcu daljnje komercijalizacije zdravstva, pogodovanju interesnih lobija i daljnjem prelijevanju javnih sredstava u privatne džepove, protiv kojih će SSSH aktivno djelovati", ističe sindikat. (Hina)