'Hrvatske snage nisu htjele okružiti Knin i zarobiti Srbe'

Mile Mrkšić je tu teoriju objasnio svojim iznenađenjem što je HV bio iznimno precizan u prvim udarima na vojne lokacije u Kninu, ali nije odmah ušao u grad nego je dalje gađao civilne zgrade nepreciznim oružjem. Tužiteljstvo se tom prigodom poslužilo tzv. brijunskim transkriptom u kojem general Gotovina kaže kako može precizno navoditi topništvo. Po Mrkšićevu mišljenju, to je učinjeno da se narod prepadne i pobjegne, za što mu je ostavljena i mogućnost.

Pročitajte i ovo Završni podnesak ICTY: Tužiteljstvo za generale traži 67 godina zatvora Trojica novih svjedoka ICTY: Sud još odlučuje o žalbama generala na nove svjedoke

On ocjenjuje da hrvatske snage nisu htjele okružiti Knin. 'Da su serpentinu koja ide prema glavnoj komunikaciji držali, nitko ne bi mogao izaći'. To su mogli 'postići s trećinom streljiva koje su potrošili', rekao je i 'mogli su sve zarobiti, zajedno s glavnim štabom, ali ne znam je li im to bio cilj'.

Mrkšić kaže da je HV mogao odmah ući u Knin i da nije bilo razloga za odgodu. 'Hrvatska je vojska mogla ući u Knin kad je god htjela jer su snage MUP-a (tzv. rsk-a) na Dinari napustile položaje i nije ih imao tko zaustaviti na putu i ulasku u Knin.... Mogli su ući odmah, ne znam zašto su čekali do 14.30 idućeg dana, kad su ušli', rekao je.

Takvu ispitivanju usprotivio se Gotovinin branitelj Luka Mišetić koji drži da tužiteljstvo u ispitivanju Mrkšića o selektivnosti napada na Knin mijenja teoriju, što ne smije činiti, jer je teorija optužbe bila da su upotrijebljeni sistemi oružja bili sami po sebi neselektivni.

Mrkšić: Trebali ste mi nanijeti gubitke da se predam

Mišetić je Mrkšića pitao zašto je, ako je HV mogao ušetati u Knin, upravo on, Mrkšić, u 21 sat (4. kolovoza 1995.) naredio odlučnu obranu grada Knina, te zašto se nije predao. 'Tko se predaje bez gubitaka, trebali ste mi nanijeti gubitke na fronti i dovesti me u poziciju da se predam', rekao je Mrkšić i dodao: 'A ja nisam došao da vodim borbu nego da pravim mir!'.

Mišetić je Mrkšića podsjetio da se srpski general Bulat u sličnim okolnostima na Kordunu predao i nije bilo neprijateljstava nakon njegove predaje. 'Točno, na narodu Korduna primijenjeno je manje neprijateljstava nego u Dalmaciji', rekao je Mrkšić. 'Je li to stvar zapovjednika ili politike, u to ne ulazim. Čak ni moja kuća tamo nije zapaljena', dodao je.

Kad su se povlačili iz Knina, bilo je i tenkova i oklopnih transportera i tegljača i autobusa. 'Trebalo je iseliti grad, bilo je i privatnih auta, tko je što uzeo, time se sklanjao'. Naoružani se narod, rekao je Mrkšić, povukao preko granice s Republikom Srpskom. 'Odmah su ostavili oružje na prvim punktovima', rekao je Mile Mrkšić, koji je u svibnju za ratni zločin u Vukovaru osuđen na 20 godina zatvora. Mrkšić će svjedočiti isutra kad ga nastavlja ispitivati odvjetnik generala Gotovine Luka Mišetić. (Hina)