Najčešća ocjena u svim sektorima bila je - ograničeni napredak, ili školskim rječnikom - dvojka.
Pročitajte i ovo
Europska komisija Hrvatsku je najlošije ocijenila jer nije dobro upravljala javnim dugom. To znači da Hrvatska nije ni najavila ni donijela mjere za rješavanje problema iz preporuke. Komisija nije zadovoljna ni postignutim smanjenjem deficita, odgodom uvođenja poreza na nekretnine, kao ni odgodom Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
U drugoj kategoriji zadaća danih Hrvatskoj, Komisija nije zadovoljna što Vlada nije uspjela smanjiti broj ranijih odlazaka u mirovinu, smanjiti ili čak i ukinuti beneficirani radni staž za pojedina zanimanja. A zabrinjavaju je i dalje veliki gubici u zdravstvenom sustavu. Dakle, Hrvatska je u ovim slučajevima najavila određene mjere za rješavanje problema iz preporuke, ali se one čine nedostatnima.
Nadalje, Komisiju nam je dvojku dodijelila i zato što nema reformi plaća u javnom sektoru, jačeg poticanja zapošljavanja te zato što je sustav socijalnih naknada neefikasan.
Nešto bolju ocjenu ili školsku trojku zaslužila je zbog povećane transparentnost javnih tvrtki, posebno u pogledu imenovanja na upravne funkcije, dok su ostale zadaće - racionalizacija državnih agencija i privatizacija, ponovno ostvarile ograničeni napredak.
Jednak napredak Hrvatska bilježi na području smanjenja parafiskalnih nameta, te u reformiranju pravosuđa.
No zato se znatan pomak vidi u posljednjoj kategoriji. Sustav predstečaja za poduzeća, te osobnog stečaja dobio je školsku četvorku.
Sposobnosti financijskog sektora ukupno bilježe određeni napredak, a njihovo dodatno povećanje ugrožava situacija s kreditima u švicarskim francima.
