Međunarodni je sud prihvatio hrvatske argumente i zauzeo stav da Ljubljanska banka nije nevladina organizacija, već je usko povezana s državom, pa Slovenija ne može u njezino ime tužiti za povredu ljudskih prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Pročitajte i ovo
"ESLJP u srijedu je objavio odluku o nedopuštenosti zahtjeva (tužbe) Slovenije u međudržavnom sporu protiv Hrvatske vezano uz Ljubljansku banku, proglasivši se nenadležnim za odlučivanje po tom zahtjevu jer banka 'nije nevladina organizacija' već je usko povezana s državom", priopćila je hrvatska zastupnica pred sudom Štefica Stažnik.
Slovenija je spor pokrenula 2016. zbog povrede nekoliko prava iz Konvencije zbog načina na koji su hrvatske sudbene i izvršne vlasti postupale u vezi potraživanja Ljubljanske banke prema hrvatskim trgovačkim društvima. No, Hrvatska je tvrdila da ESLJP nije nadležan odlučivati o tom zahtjevu jer je Ljubljanska banka vladina organizacija, u vlasništvu Republike Slovenije i pod upravom slovenskog Fonda za sukcesiju.
"ESLJP nije nadležan odlučivati o zahtjevima vladinih organizacija niti je namjera Konvencije štititi financijske interese država, već pojedinaca i nevladinih organizacija koje su žrtve povreda ljudskih prava od strane država", pojasnila je Stažnik.
Slovenija pokrenula brojne parnične postupke
Ona tvrdi da nije bilo razlike u načinu vođenja i odlučivanja u sudskim postupcima u kojima je Ljubljanska banka bila stranka pred hrvatskim sudovima u odnosu na druge slične postupke te da u tom predmetu banka nije iscrpila sva domaća pravna sredstva, niti je Slovenija poštivala šestomjesečni rok za podnošenje zahtjeva europskom sudu.
Ljubljanska banka je zbog ostvarivanja naplate neplaćenih i dospjelih potraživanja po kreditnim zajmovima i jamstvima, pred hrvatskim sudovima od 1991. pokrenula brojne parnične postupke protiv hrvatskih trgovačkih društava koja su poslovala većinom u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.
Naplata potraživanja Ljubljanske banke u većini slučajeva je postala nemoguća jer su dužnici bankrotirali ili su prestali postojati. Slovenija je zahtijevala i isplatu pravedne naknade koja bi odgovarala gubicima koje je banka pretrpjela zbog navodnih povreda konvencijskih prava (429.536.070.30 EUR s pripadajućom kamatom).
Odluka ESLJP-a je konačna i Slovenija više ne može pokretati nove postupke pred tim sudom na temelju istih činjenica.
