Hrvatska i službeno pridružena članica CERN-a: Osvrnuli se na to gdje je danas domaća znanost

Sporazum su potpisale glavna ravnateljica CERN-a Fabiola Gianotti i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a na svečanosti je, među brojnim uzvanicima i članovima hrvatske znanstvene i akademske zajednice bio i premijer Andrej Plenković, te predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković.

Pročitajte i ovo NAJVEĆI ISTRAŽIVAČKI LABORATORIJ Ministrica Divjak započinje važne pregovore: ''To je golemi iskorak za našu industriju'' NA CERN-U OVAKO IZGLEDA PRVA WEB-STRANICA NA SVIJETU Kreirana je davne 1989. i još radi!

Kabinet genijalnoga znanstvenika Nikole Tesle u Tehničkome muzeju koji nosi i ime toga glasovitog znanstvenika i čovjeka odabran je za mjesto svečanoga potpisivanja. Bila je to i prigoda da uzvanici svjedoče i prezentaciji nekoliko važnih pokusa Nikole Tesle, a u jednom i završnom eksperimentu sudjelovale su i direktorica Gianotti i ministrica Divjak koje su asistirale u demonstraciji Teslina pokusa koji je, u drugome dijelu svoga znastvenog rada i života u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) posebice istraživao bežični prijenos energije.

Realan osvrt na to gdje je danas hrvatska znanost

Ministrica Divjak izrazila je zadovoljstvo što na ovaj veliki dan za Hrvatsku može pozdraviti sve iz kabineta jednoga genija - Nikole Tesle koji je svojim otkrićima zaista zadužio čovječanstvo. Neka od njih su cjeloviti sustav proizvodnje, prijenosa i iskorištavanja višefazne izmjenične struje, izum telefonskoga pojačala, indukcijskoga motora, bežične komunikacije, najvažnijih dijelova radija, fluorescentnoga svjetla i još mnogih drugih izuma bez kojih svijet danas ne bi bio ovakav kakav jest.

Tesla je, podsjetila je ministrica, radio na iskoracima koji su u potpunosti promijenili način života, kao kada je u CERN-u osmišljen world wide web, a takva epohalna otkrića mijenjaju gospodarstvo, društvo i dotiču se svakoga pojedinca i u takvim pothvatima, istaknula je, Hrvatska želi i mora sudjelovati.

Ali, smatra Divjak, važno je i da budemo svjesni gdje je hrvatska znanost danas - a Hrvatska je, nažalost, tek na 25. mjestu od 28 članica EU u dobivanju Obzor 2020 projekata što govori o našoj međunarodnoj kompetitivnosti i izvrsnosti. Hrvatska je i pri dnu EU u dobivanju ERC projekata, s najgorim omjerom ERC dobitnika zaposlenih na stranim institucijama, u odnosu na broj dobitnika ERC-a koji su zaposleni u Hrvatskoj što, ocijenila je ministrica, govori o osobnosti naših mladih znanstvenika, ali i nedostatku znanstvene infrastrukture i poticajne okoline za istraživanje u Hrvatskoj.

Hrvatska je predzadnja u EU i po broju patenata po stanovniku što pak govori o nedovoljnoj usmjerenosti na korištenje istraživanja u gospodarstvu i razvoja inovacijskog ekosustava dok s druge strane, dodala je, hrvatski znanstvenici i inovatori sudjeluju u vrhunskim pothvatima i otkrićima te dobivaju brojne nagrade u svijetu što govori u prilog velikom potencijalu i talentima koji je ostao uglavnom neiskorišten.

Sustav treba reformirati

Ministrica je ustvrdila kako su izneseni podatci neumoljivi i jasno pokazuju da uravnilovka na Sveučilištima i Institutima i dalje guši izvrsne i da sustav treba suštinski reformirati.

Zato je, istaknula je, temeljni cilj Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) da, u skladu s Nacionalnim planom reformi Vlade u području znanosti, potiče izvrsnost a dva preduvjeta za to su - prije svega definitivno povećanje ulaganja u znanost. S tim u vezi, rekla je kako su u manje od dvije godine bitno povećana sredstva u državnom proračunu za znanost za čak 53 milijuna kuna, a ugovoreno je i rekordnih više od 2,5 milijarda kuna ulaganja u znanost iz EU fondova.

Drugi preduvjet je pak međunarodno umrežavanje pa u tom kontekstu ulazak u elitne svjetske znanstvene organizacije, i to od društveno-humanističkoga do STEM područja, poput primjerice Europske svemirske agencije i CERN-a koji je, ustvrdila je, definitivno elitna znanstvena zajednica i Hrvatska može biti ponosna što je prvi put, nakon niza pokušaja, zadovoljila sva tri uvjeta što je rezultiralo potpisivanjem sporazuma o dodjeli statusa pridružene zemlje članice, i za to hvala svima koji su u tome procesu sudjelovali.

Gianotti: CERN je posvećen razvoju novih tehnologija

Glavna direktorica CERN-a Fabiola Gianotti također je izrazila zadovoljstvo zbog potpisivanja sporazuma i podsjetila kako CERN nije samo vodeći svjetski centar za istraživanja u području fizike elementarnih čestica, već je posvećen i razvoju novih tehnologija, edukaciji i miroljubivoj znanstvenoj suradnji diljem svijeta.

Gianotti je napomenula kako su u CERN-u radili, a i danas rade, mnogi hrvatski znanstvenici, koji su zaslužni što je ta suradnja uspješna. Kulminacija toga je pak potpisivanje sporazuma što je, vjeruje Gianotti, i poseban dar za one koji su na tome radili.

Ministrica Divjak sažela je neke od mogućnosti koje se Hrvatskoj otvaraju po ulasku u CERN, pa će tako, rekla je, hrvatski znanstvenici moći dobiti pristup ogromnim bazama podataka, razmjeni znanja i ljudi, ali i edukacija i ideja.

CERN je, dodala je, i razvojna prilika da hrvatske high-tech tvrtke sudjeluju u natječajima vrijednim više od dvije milijarde kuna godišnje - od izrade dijelova potrebnih za izgradnju akceleratora i slične opreme u laboratorijima do razvoja robotike i rješenja za analize ogromnih količina podataka i umjetne inteligencije.

Ministrica je zaključila riječima velikoga Tesle - "Iako imamo slobodu da mislimo i djelujemo, mi se držimo zajedno, poput zvijezda na nebeskom svodu s nerazdvojnim vezama. Ove veze se ne mogu vidjeti, ali ih možemo osjetiti“. To je, istaknula je, i poruka suradnje i prilike za zajednički napredak koju želi poslati pri ulasku Hrvatske u CERN-ovu obitelj.

Plenković: Za koju godinu i punopravna članica CERN-a

Premijer Plenković vjeruje da će Hrvatska za nekoliko godina biti i punopravna članica CERN-a. Posebice je istaknuo kako će hrvatsko gospodarstvo imati koristi od priključenja Hrvatske CERN-u jer, suglasna je s riječima ministrice Divjak, "CERN je prilika za ostanak na pravoj strani željezne zavjese IV. industrijske revolucije koja se neminovno spušta između zemalja koje ulažu u znanost, razvoj i obrazovanje te onih zemalja koji to ne čine".

Podsjetio je kako je Vlada u posljednje dvije i pol godine uložila 29 posto novca više u znanost, što uključuje i novac iz europskih fondova. Spomenuo je i znanstvene centre izvrsnosti i bilateralne programe suradnje s nekim zemljama, među kojima je i Švicarska.

Pri tomu, smatra Plenković, treba voditi računa o balansu između prirodnih i društveno-humanističkih znanosti što je, ocijenio je, ključna zadaća reforme obrazovnoga sustava koja treba omogućiti da učenici, među ostalim, budu znatiželjni i kreativni. (Hina)