Prema istraživanju provedenom na tisuću ispitanika u Hrvatskoj u razdoblju od 27. listopada do 12. studenoga ove godine, samo 24 posto Hrvata smatra da bi članstvo u Europskoj uniji bilo dobro za njihovu zemlju, 37 posto ih drži da bi to bilo loše, a 35 posto da ne bi bilo ni dobro ni loše.
Pročitajte i ovo
rezultati Eurobarometra
Hrvati ne vole euro, a zbog uvođenja nove valute ne osjećamo se ni više Europljanima
Rezultati Eurobarometra
Što Hrvate najviše brine i postoje li nada u bolje sutra? "To je jedan miks osjećaja"
Samo su građani Latvije, koju je financijska i gospodarska kriza najviše pogodila, skeptičniji od Hrvata, njih 23 posto smatra da je dobro što je njihova zemlja članica EU-a. Prosječno u 27 zemalja članica EU-a 53 posto ispitanika drže da je dobro što su njihova zemlje članice EU-a. Najviše pristaša članstva u EU ima u Luksemburgu i Nizozemskoj (74 posto), Irskoj (72 posto), Slovačkoj (68 posto). U donjem dijelu ljestvice, iza Latvijaca i Hrvata, nalaze se Britanci (30 posto) i Mađari, kojih 34 posto smatra da je članstvo njihove zemlju u EU-u dobra stvar.
Hrvati smatraju kriminal kao najveći problem
Najvećom brigom s kojom je suočena njihova zemlja Hrvati smatraju kriminal (njih 59 posto), a nakon toga nezaposlenost (50 posto). Građani zemalja članica ističu da je najveća briga za njihove zemlje nezaposlenost (51 posto), a na drugom je mjestu gospodarska situacija (40 posto). Kriminal, koji Hrvati vide kao najveći problem, za građane zemalja članica dijeli treće i četvrto mjesto s inflacijom i rastom cijena (19 posto). Na upit koja dva pitanja ih osobno najviše zabrinjavaju u ovom trenutku, Hrvati su na prvo mjesto stavili rast cijena, inflaciju (52 posto), na drugo mjesto gospodarsku situaciju (35 posto). Kod građana u zemljama članica također je na prvom mjestu inflacija, ali u manjem postotku nego u Hrvatskoj - 38 posto, a na drugom gospodarska situacija (26 posto). Što se tiče utjecaja krize na zaposlenost, većina Hrvata (68 posto) i većina građana članica EU-a (54 posto) smatraju da najgore nije prošlo i da tek slijedi. Da je najgore prošlo i da slijedi lagani oporavak smatra 38 posto ispitanika u zemljama članicama EU-a, a u Hrvatskoj njih 28 posto.
Litvanci najveći pesimisti
Hrvati su se pokazali daleko većim pesimistima u odgovoru na pitanje da li, općenito smatraju da se stvari kreću u dobrom ili lošem smjeru u ovom trenutku. Da se stvari kreću u lošem smjeru odgovorilo je 71 posto ispitanika u Hrvatsku, a u EU-u 47 posto. Samo 12 posto Hrvata drži da se stvari kreću u dobrom pravcu, a u EU-u 30 posto. Hrvati tu nisu najveći pesimisti, ispred njih su Latvijci, kojih 79 posto smatra da stvari idu u lošem smjeru, Litvanci 77 posto i Mađari 75 posto. Što se tiče očekivanja u sljedećih godinu dana s obzirom na gospodarsku situaciju, 11 posto Hrvata misli da će biti bolje, 57 da će biti lošije, a 29 posto da neće biti ni gore ni bolje. Građani EU-a u prosjeku su optimističniji - 28 posto ih smatra da će biti bolje, 31 posto da će biti gore, a 37 posto misli da će ostati isto. (Hina)