Naknade HZZO-a za dugotrajna bolovanja kroničnih bolesnika i za bolovanja radi njege djeteta od lipnja se povećavaju za 76 posto i iznosit će 995 eura mjesečno, najavila je u petak ministrica zdravstva Irena Hrstić.
To će biti regulirano izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju čiji je prijedlog od danas u jednomjesečnom e-savjetovanju.
"Naknade koje nisu mijenjane gotovo dvadeset godina dižu se za 76 posto. To se odnosi na naknadu za odsutnost s posla zbog njege djeteta ili zbog kronične bolesti", rekla je ministrica na konferenciji za novinare.
Do sada te su naknade iznosile 565 eura.
"Na ovaj ćemo način osobama koje ne mogu raditi omogućiti dostojanstven život", rekla je Hrstić i dodala da kronično oboljeli pacijenti, osim prava na naknadu zbog odsutnosti s posla, imaju pravo i na inkluzivne dodatke iz drugog resora.
Za bolesne zaposlenike poslodavci i dalje snose trošak bolovanja prvih 42 dana, nakon čega naknade preuzima HZZO kada je riječ o kroničnim bolesnicima.
Za ovu godinu u HZZO-u je osigurano više od 60 milijuna eura za najavljeno povećanje naknada, a za sljedeću godinu procijenjeno je da će trebati više od 130 milijuna eura.
"Od lipnja nadalje ovo bi povećanje trebalo biti u praktičnoj primjeni", poručila je ministrica.
Irena Hrstić
Foto:
Goran Mehkek/Cropix
Dnevno oko 66.000 bolesnih
Zamjenica ravnatelja HZZO-a Veronika Laušin rekla je da je ukupna stopa bolovanja u 2024. godini bila 3,77, od toga je na teret HZZO-a 1,9.
"Na teretu HZZO-a su ona bolovanja koja su duža od 42 dana", rekla je Laušin.
Iznijela je i podatak da je broj dnevno bolesnih u Hrvatskoj oko 66.000.
Hrstić je rekla i da se u ukupnom trošku bolovanja za njegu oboljelog djeteta izdvaja 21 posto, za njegu oboljelog člana obitelji 35 posto, za dugotrajno liječenje 25 posto, 7 posto za održavanje trudnoće i 12 posto za ostale indikacije.
Kada je riječ o dugotrajnim bolovanjima, nije riječ samo o onkološkim bolesnicima, već o svim kategorijama kroničnih bolesnika – poput autoimunih bolesti, pacijenata s transplantacijama i drugih kroničnih dijagnoza.
Hrstić je rekla i da bi pacijent koji je na bolovanju zbog dijagnostike trebao dobiti prioritetni termin za dijagnostički postupak.
Rekla je i da je radna skupina na razini MIZ-a završila postupnik za upućivanje na dijagnostičke pretrage. Postavit će se indikacijsko područje za MR lokomotornog sustava i neurosustava, odnosno bit će nužno zadovoljiti kriterije da bi pacijent bio upućen na magnetsku rezonanciju.
Izuzetke od pravila bit će potrebno dodatno objasniti.
"Uvijek postoji i kategorija koja se odnosi na želju pacijenata koji traže pretrage, ali će onda to biti na najnižoj razini prioriteta kod izdavanja termina", poručila je ministrica.
Pročitajte i ovo
još jedan incident
Užas u Njemačkoj: Policija upucala muškarca nakon prijetnji nožem
Pročitajte i ovo
Izgorjeli u požaru
Jecaji i plač odjekuju međimurskim naseljem: "Upravo vade tijela djece u vrećama"
Pročitajte i ovo
Visoke tenzije
Orban: "Ovo će uništiti Europu"