Hoće li zbog ogromnih dugova u zdravstvu poskupjeti i dopunsko zdravstveno osiguranje?

Gostujući u Dnevniku Nove TV ministar zdravstva Milan Kujundžić nije htio konkretno odgovoriti - hoće li poskupljenja doista biti, ali je rekao kako se određeni koraci moraju poduzeti, da bi postojeći sustav ostao održiv.

Kako stati na kraj velikim dugovima u zdravstvu i održati visoku razinu dostupnosti zdravstvenih usluga?

Pročitajte i ovo Kujundžić o izjavi Vjera nekada može pomoći, ali "niti sam ja svećenik niti psihijatar da mogu govoriti o tome" Poruke Kujundžiću RASTE NEZADOVOLJSTVO "Ministre, izađite i poručite hrvatskom puku kako mislite spasiti zdravstvo!"

"Inicijalno smatramo u HUBOL-u da bi trebalo napraviti reviziju poslovanja HZZO-a, pročešljati dobro nezdravstveni dio zdravstvenog sustava gdje se mogu određene uštede napraviti i naravno, sustav javne nabave koji temeljito treba proanalizirati i napraviti sve moguće uštede, koje, uvjereni smo, mogu napraviti", kaže Ivana Šmit iz HUBOL-a.

tri vijesti o kojima se priča U privatnom posjetu Premijer Plenković s obitelji u Vatikanu: Kratko se susreo sa Svetim Ocem poplave u SAD-u VIDEO Povijesno nevrijeme odnijelo prve žrtve: Voda odnijela automobil, spasili se svi osim njih teško ozlijeđeni Pokrivačevi suigrači i dalje kritično: "Došlo je do male eksplozije unutar prsnog koša..."

Jedan od modela uštede je, neki smatraju, i poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja. Ministar je o tome govorio vrlo oprezno gostujući nedavno u Dnevniku Nove TV. "Mi u Hrvatskoj, ako želimo zadržati visoke standarde, ako želimo zadržati sve postupke, ako želimo uvoditi nove lijekove koji se pojavljuju na svjetskom tržištu, morat ćemo razmišljati kako iznaći novac za to. I od toga ne smijemo bježati", rekao je Kujundžić.

Od povećanja dopunskog osiguranja nije bježao bivši ministar zdravlja. "Kad smo krenuli u tu kampanju, bilo je milijun i pol ljudi s dopunskim, a na kraju našeg mandata bilo je milijun i 600", kaže bivši ministar zdravlja Dario Nakić. Dodaje kako su nužne reforme hitne i bolničkog sustava kako bi se troškovi smanjili.

"Mi već dugi niz godina generiramo godišnje u prosjeku negdje oko milijardu i 200 milijuna kuna duga, što nije nešto što se može i smije stavljati ispod tepiha", kaže Nakić.

Iz Koalicije udruga u zdravstvu svjesni su da je potrebno rezanje troškova, ali ne na teret pacijenata. "Osnovni problem je što Vlada ne uplaćuje godišnji iznos od milijardu i pol kuna koji je zapravo i godišnji dug zdravstva i taj se dug kumulira", smatra Ivica Belina iz spomenute koalicije.

Kada i koji će konkretni rezovi biti, ne zna se, osim ministrove poruke da želi raspravu i osvještenje građana o trenutačnoj situaciji, a dugovi se i dalje gomilaju.